• 1

Vreme čitanja: oko 2 min.

Bumbari padaju na zemlju da bi se oslobodili azijskih stršljenova

Vreme čitanja: oko 2 min.

Bumbari imaju izuzetno uspešan metod za odbranu od azijskih stršljenova.

  • 1

hornets, stršljeni Foto: Shutterstock/ThomasLENNE
Kad su napadnuti, bumbari padaju na zemlju – povlačeći stršljenove sa sobom. Zbog toga ili stršljenu oslabi zahvat ili bumbar isuče žaoku i vitla njome dok stršljen ne odustane, piše Phys.org.

Naučnici sa Eksiterskog univerziteta u Ujedinjenom Kraljevstvu posmatrali su više od 120 takvih napada i bili su zapanjeni otkrićem da se bumbari svaki put izvuku. Uprkos tome, otkriveno je da kolonije bumbara imaju redukovanu stopu rasta u oblastima sa velikim brojem azijskih stršljenova – što ukazuje da stršljenovi ipak imaju negativan uticaj, iako su njihovi napadi na ulazima u kolonije obično neuspešni.

Azijski stršljenovi (poznati i kao žutonogi stršljenovi) već su izvršili invaziju na veliki deo Evrope i delove istočne Azije, a nedavno su prvi put primećeni u Sjedinjenim Državama. Evidentirane pojave u Ujedinjenom Kraljevstvu i kontinentalnoj Evropi su na rekordnom nivou ove godine – što izaziva strah za polinatore i uvođenje kontrolnih mera.

Azijski stršljenovi love mnogo vrsta insekta, uključujući medonosne pčele, ali se malo zna o njihovom uticaju na druge polinatore. U slučaju pčela, stršljenovi izvode takozvani „sokolov lov“ – kruže oko košnica i napadaju pčele sakupljače u povratku. Istraživači su primetili da stršljenovi isto rade i bumbarima, ali s tom iznenađujućom razlikom da su potpuno neuspešni.

U okviru studije, komercijalno uzgajane kolonije bumbara su se nalazile na 12 mesta širom provincije Pontevedra u Španiji, sa različitim lokalnim gustinama populacija azijskih stršljenova. Rast kolonija meren je na svaka dva dana, i one u oblastima sa gušćim populacijama stršljenova rasle su sporije.

Naučnici ne mogu da kažu sa sigurnošću zašto je tako. Moguće je da je neki spoljašnji faktor povoljan za stršljenove i omogućava njihov prosperitet, a loš za bumbare. Međutim, možda je verovatnije da prisustvo azijskih stršljenova ograničava uspeh kolonija bumbara. Iako su napadi stršljenova na ulazima u kolonije bumbara bili neuspešni, bumbari su registrovani kao stavka u jelovniku azijskih stršljenova.

Štaviše, odbrana od takvih napada verovatno zahteva mnogo energije i kad stešljenova ima mnogo – to bi mogao biti veliki problem za sakupljače. Stršljenovi takođe konzumiraju cvetni nektar, što znači da se direktno nadmeću sa bumbarima za hranu i uznemiravaju ih stalnim napadima u cvetnim područjima.

Stršljenovi napadaju bumbare svih veličina, uključujući neke koji su veći. Veoma su uporni i napadi ipak mogu biti korisni uprkos velikoj stopi neuspeha – sve dok ponekad nešto ulove.

(Telegraf Nauka/Phys.org)

Video: Prirodnjački muzej dobija svoju zgradu posle 130 godina

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>