• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Afrički slonovi možda koriste imena jedan za drugog

Vreme čitanja: oko 2 min.

Izgleda da se slonovi obraćaju jedan drugom pomoću individualnih vokalnih oznaka, a ne pukim kopiranjem uzajamnih poziva.

  • 0
Svetski dan slonova 12. avgust Foto: Pixabay/solagratia

Imena su univerzalna u svim ljudskim kulturama i različitim jezicima. Ona čine veliki deo našeg identiteta i pomažu nam da komuniciramo međusobno, ali se lična imena smatraju specifično ljudskim fenomenom.

Novo istraživanje sad sugeriše da se divlji afrički slonovi možda obraćaju jedan drugom individualnim specifičnim pozivima – poput imena – što ima fascinantne implikacije po evoluciju jezika, piše IFL Science.

Novo istraživanje je analiziralo dozivanja između divljih slonova u dve oblasti Kenije, ekosistemu Samburu na severu i nacionalnom parku Amboseli na jugu.

Konačna baza podataka sadržala je 625 posebnih dozivanja, od kojih se 597 desilo među pripadnicima iste porodične grupe. Bilo je 114 posebnih pošiljalaca poziva i 119 posebnih primalaca. Istraživači su uzeli u obzir samo pozive upućene nekom pojedinačnom slonu, za koje je primalac mogao biti identifikovan.

Izmerena su akustična svojstva slonovskih zvukova i izveden je niz statističkih testova na tim podacima kako bi se otkrilo da li je moguće predvideti identitet primaoca na osnovu poziva. I ustanovljeno je da je moguće.

Istraživače je naročito interesovalo da li su dozivanja imitirala vokalizacije samog primaoca. To je primećeno kod drugih vrsta, kao što su delfini, koji mogu uzajamno naučiti individualne vokalne izraze i odgovoriti na sopstveni izraz kad ga čuju.

Ono što je bilo fascinantno u pogledu slonova jeste da su autori studije pronašli ograničene dokaze da dozivači imitiraju vokalizaciju samog primaoca. „Koliko znamo, ova studija predstavlja prvi dokaz vokalnog obraćanja između pripadnika iste vrste bez imitiranja primaočevog oglašavanja, kod životinja koje nisu ljudi“, kažu istraživači.

Istraživači su takođe izdvojili 17 slonova i pustili im snimkove dozivanja koja su originalno bila njima upućena da bi videli kako će reagovati. „Dalje podržavajući postojanje vokalnih naziva, subjekti su prišli zvučniku brže…i oglašavali se brže…reagujući na ogledne snimkove u poređenju sa kontrolnim“.

Sve u svemu, autori su zaključili bi to mogao biti prvi dokaz da neka ne-ljudska vrsta koristi sistem imanovanja sličan ljudskom radi obraćanja drugim individuama. A zašto se to dešava baš kod slonova, postoje neke naznake koje možemo dobiti iz njihovih društvenih struktura.

„Zbog njihove fisija-fuzija društvene dinamike, slonovi često nisu na vidiku svojih bliskih društvenih partnera i proizvode buku radi komunikacije na velikim distancama“, objašnjavaju istraživači, misleći na tendenciju slonova da se razilaze u manje grupe koje se onda mogu okupiti u velike, ponekad i sa stotinama članova.

„Vokalne oznake bi mogle poboljšati koordinacionu sposobnost dok nisu na vidiku jedan drugom“, dodaju autori, primećujući da se te oznake samo pojavljuju u manjini vokalizacija, verovatno zato što u mnogim okolnostima nema potrebe za njima.

Postoji i nežniji aspekt svega ovoga: međusobno dozivanje imenima moglo bi biti način za unapređenje društvenog vezivanja, kao kod ljudi.

(Telegraf Nauka/IFL Science)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>