Slonovi, turisti, selfiji, šećer i smrt: Kako turisti ugrožavaju slonove

D. M.
D. M.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Davanje hrane divljim životinjama može dovesti do ozbiljnih ishoda, pokazuje nova studija o susretima turista i slonova.

Slika turista koji hrane slonove u divljini možda izgleda nevino i čak milosrdno, ali nova 18-gidišnja studija otkriva da je to recept za katastrofu.

Šrilankanski i indijski slonovi naučili su da traže slatke gricklalice i ljudsku hranu, što dovodi do smrtnih ishoda, povreda i čak konzumiranja plastike.

Kad se divlje životinje naviknu na ove poklone, gube prirodne instinkte, postaju smelije i rizikuju svoje živote i bezbednost ljudi.

Studija naučnika sa Kalifornijskog univerziteta u San Dijegu predstavlja nova upozorenja o opasnostima interakcije ljudi sa divljim životinjama.

Šermin de Silva iz Škole za biološke studije izučava ugrožene azijske slonove i izveštava o njihovim smanjujućim staništima, pogoršanju koje dovodi do teritorijalnih sukoba između ljudi i slonova.

De Silva i kolege sad otkrivaju nove dokaze o ozbiljnim posledicama toga što ljudi daju hranu divljim životinjama. Takvo hranjenje može uzrokovati da se životinje naviknu na ljude, postanu smelije i sklonije svaranju problema.

Čak i za one u oblastima bez urođeničkih populacija slonova, nova studija daje upozoravajuće informacije o interakcijama sa bilo kojom vrstom divljih životinja koja živi među nama.

Divlji slonovi su glavna atrakcija u Aziji, a Šri Lanka i Indija imaju neke od poslednjih velikih populacija azijskih slonova na svetu. Istraživači su u nacionalnom parku Udavalave u Šri Lanci otkrili da su slonovi koji dolaze blizu turista razvili „prosjačko“ ponašanje i navikli se na slatku hranu, ponekad probijajući ogradu da bi dobili još.

Zbog navale slonova na ogradu, nekoliko ljudi je izgubilo život ili bilo povređeno, a najmanje tri slona su smrtno stradala, dok su drugi progutali plastične kese za hranu i druge kontaminirajuće materijale. Takvi bliski sureti ljudi i divljih životinja, uključujući turiste koji hrane životinje iz vozila, takođe povećavaju rizik od prenosa bolesti.

U indijskom regionu Sigur, osmotrene su interakcije hranjenja 11 muških azijskih slonova, od kojih su četiri umrla od razloga možda povezanih sa ljudima. Jedan slon je uspešno rehabilitovan i vraćen prirodnoj potrazi za hranom.

„Mnogi ljudi, naročito strani turisti, misle da su azijski slonovi pitomi, poput kućnih ljubimaca. Ne shvataju da su to zastrašujuće divlje životinje i pokušavaju da priđu previše blizu radi fotografisanja i pravljenja selfija, što se može loše završiti po obe strane“, kažu istraživači.

Od 800 do 1.200 slonova koji, kako se procenjuje, žive u nacionalnom parku Udavalave, viđeno je da 66 muških slonova, ili 9-15% tamošnje muške populacije azijskih slonova, „moli“ za hranu. Neki slonovi, uključujući popularnog mužjaka Ramba, postali su slavni tražeći hranu od turista tokom nekoliko godina.

Takve životinje mogu postati opasne, što dovodi do povreda i smrti životinja, ljudi ili i jednih i drugih. Ovi negativni uticaji poništavaju potencijalne koristi.

Pošto se hranjenje divljih slonova ne može adekvatno regulisati kao tekuća aktivnost, autori studije preporučuju sktriktno sprovođenje zabrana.

Istraživači priznaju da turisti uglanom imaju dobre namere, kao ljudi u mnogim oblastima širom sveta koji hrane ili ostavljaju hranu za divlje životinje. Motivacija im može biti prijateljska pomoć u prirodi i imaju zadovoljstvo iz takvih interakcija.

Međutim, to podstiče divlje životinje da traže hranu od ljudi, što ih dovodi u oblasti gde mogu ugroziti sebe ili ljude. To moće biti put za prenos bolesti između vrsta. Takvo hranjenje takođe može izazvati gubitak sposobnosti životinja za samostalnu potragu za hranom, naročito kod mladih životinja.

Takve interakcije mogu promeniti obrasce kretanja životinja i izazvati gubitak znanja o prirodnim izvorima hrane ako postanu previše zavisne od poklona, kaže De Silva.

Osim retkih izuzetaka, ljudi ne bi trebalo da hrane divlje životinje i treba da podržavaju odgovoran turizam.

(Telegraf Nauka/Science Daily)

Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>