
Čovekov drevni rođak jeo je malu decu: Vratni pršljen star 850.000 godina otkriva kanibalizam
Tragovi rezanja na dečjem vratnom pršljenu pronađenom na lokaciji Atapuerka u Španiji sugerišu da Homo antecessor nije pravio razliku između žrtava kanibalizma.
Pre oko 850.000 godina, malo dete je obezglavljeno i pojedeno, sugerišu tragovi rezanja na jednoj od njegovih vratnih kostiju.
Kost, koja je pripadala drevnom čovekovom rođaku, pronađena je u pećini Gran Dolina na arheološkoj lokaciji Atapuerka na severu Španije. Analiza kosti pokazuje da je dete imalo između dve i pet godina kad je umrlo.
„Ovaj slučaj je posebno neobičan, ne samo zbog uzrasta deteta, već i zbog preciznosti rezanja. To je direktan pokazazelj da je dete podvrgnuto istom postupku kao bilo koji drugi plen“, kažu naučnici.
Ovog meseca je iskopano 10 skeleta od kojih mnogi pokazuju tragove rezanja radi odvajanja mesa i namernih lomova obično viđenih na kostima životinja koje su bile hrana.
Svi novopronađeni skeleti pripadaju Homo antecessoru, vrsti drevnog čoveka koji je izumro pre oko 770.000 godina. Identifikovan je samo na lokaciji Atapuerka, tako da je njegova pozicija na ljudskom porodičnom stablu nejasna.
Otkako je otkriven 1997, eksperti raspravljaju da li ova prastara ljudska grupa predstavlja pretka neandertalaca i ljudi ili je jedan ogranak ljudske loze. U svakom slučaju, reč je o najranijem čovekovom rođaku pronađenom u Evropi.
Pećina Gran Dolina je već dala više od 20 primera ljudskog kanibalizma tokom tri decenije iskopavanja. A otprilike 30% kostiju ima tragove rezanja koji sugerišu da su ti rani ljudi bili pojedeni.
Očuvanost površine fosila je izvanredna. Tragovi rezanja na kostima nisu sami. Identifikovani su i tragovi ljudskih ugriza – to je najjači dokaz da su tela bila pojedena.
Novonađeni skeleti osnažuju ideju da su rani ljudi koristili svoje saputnike kao izvor hrane i možda kao sredstvo za kontrolu teritorije, kažu istraživači. Kanibalizam nije bio vanredno ponašanje, već kontinuirano.
Deset skeleta, uključujući malo dete, pronađeni su u sloju starom između 850 i 780 hiljada godina. Te kosti su najranija svedočanstva čovekovih rođaka u Evropi i takođe najraniji definitivni primer kanibalizma ljudi. Ranija svodočanstva o kanibalizmu među čovekovim rođacima su iz vremena od pre 1,45 miliona godina na prostoru Kenije, ali je manje jasno da li su tragovi rezanja od kanibalizma ili nečeg drugog.
Gran Dolina, međutim, još nije potpuno istražena i možda skriva još ljudskih ostataka koji bi mogli baciti svetlo na enigmatičnog čovekovog rođaka Homo antecessora.
Svake godine pronalazimo nove dokaze koji nas primoravaju da ponovo razmotrimo kako su živeli, kako su umirali i kako su mrtvi tretirani pre skoro milion godina, kažu istraživači.
(Telegraf Nauka/Live Science)
Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.