• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Čovekovi preci preživeli su udar asteroida koji je ubio dinosauruse

Vreme čitanja: oko 2 min.

Katastrofalno uništenje prouzrokovano asteroidom koji je pogodio Zemlju rezultiralo je smrću svih neavijanskih dinosaurusa prilikom događaja zvanog Kredno-paleogena (K-Pg) masovna ekstinkcija

  • 0
dinosaurusi Foto: Shutterstock

Kreda je period porekla plancentalnih sisara, grupe koja uključuje ljude, pse i slepe miševe, otkriveno je temeljitom analizom fosilnih svedočanstava, pokazujući da su koegzistirali sa dinosaurusima kratko vreme pre nego što su dinosaurusi izumrli, piše Science Daily.

Među istraživačima postoji dugotrajna i oštra rasprava da li su placentalni sisari bili prisutni pored dinosaurusa pre masovne ekstinkcije, ili su se razvili nakon nestanka dinosaurusa. Fosili placentalnih sisara pronađeni su samo u stenama mlađim od 66 miliona godina, što je vreme kad je asteroid pogodio Zemlju i sugeriše da je ta grupa evoluirala nakon masovne ekstinkcije. Međutim, molekularni podaci odavno ukazuju na starije doba za placentalne sisare.

U novom dokumentu objavljenom u žuralu Current Biology, tim palaeobiologija sa Univerziteta u Bristolu i Univerziteta i Friburu upotrebio je statističku analizu fosilnih svedočanstava da utvrdi da placentalni sisari potiču iz vremena pre masovne ekstinkcije, što znači da su koegzistirali sa dinosaurusima jedno kratko vreme.

Ipak, tek nakon udara asteroida su moderni rodovi placentalnih sisara počeli da evoluiraju, što sugeriše da su bili sposobniji za diverzifikaciju nakon nestanka dinosaurusa.

Istraživači su sakupili obimne fosilne podatke o grupama placentalnih sisara koji sežu sve do masovne ekstinkcije pre 66 miliona godina.

Glavni autor, Emili Karlajl iz Bristolske škole za nauke o Zemlji, kaže: „Skupili smo hiljade fosila placentalnih sisara i mogli smo da vidimo obrasce nastajanja i izumiranja različitih grupa. Na osnovu toga smo mogli da procenimo kad su se razvili placentalni sisari“.

Koautor Daniel Silvestro sa Univerziteta u Friburu objašnjava: „Model koji smo upotrebili procenjuje doba nastanka na osnovu toga kada se rodovi prvi put pojavljuju u fosilnoj evidenciji i obrasca diverziteta vrsta tokom vremena za dati rod. Takođe se mogu proceniti doba izumiranja na osnovu poslednjeg pojavljivanja kad je grupa izumrla“.

Koautor profesor Fil Donohju, takođe iz Bristola, dodao je: „Ispitujući i poreklo i ekstinkciju, možemo jasnije videti uticaj događaja kao što su K-Pg masovna ekstinkcija ili paleocensko-eocenski toplotni maksimum (PETM)“.

Pokazano je da su primati, grupa koja uključuje ljudski rod, kao i Lagomorpha (zečevi i kunići) i Carnivora (psi i mačke) evoluirali malo pre K-Pg masovne ekstinkcije, što znači da su njihovi preci živeli pored dinosaurusa. Pošto su preživeli udar asteroida, placentalni sisari su se brzo diverzifikovali, možda pospešeni nestankom konkurencije.

(Telegraf Nauka/Science Daily)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>