Klasične metode lečenja depresije nisu dovoljne: TEPA terapija podstiče pravo buđenje motivacije
Moderno lečenje kliničke depresije decenijama se oslanjalo na farmakoterapiju i kognitivno-bihejvioralne pristupe koji su imali jasan, ali jednostran cilj, a to je bilo smanjenje i ublažavanje negativnih emocionalnih stanja. Pacijenti su kroz terapiju učili kako da prepoznaju i neutrališu destruktivne misli, smanje nivo anksioznosti i prevaziđu duboki očaj, što jeste ključno za stabilizaciju stanja, ali često nije bilo dovoljno za potpuni oporavak i povratak kvaliteta života, navodi se u studiji objavljenoj u JAMA Network.
Mnogi ljudi bi nakon povlačenja akutne turobnosti ostajali zarobljeni u sivoj zoni hronične emocionalne ravnodušnosti i anhedonije, gde im omiljeni hobiji, društveni život i nekadašnja interesovanja više nisu pružali nikakvo zadovoljstvo, ostavljajući ih u stanju tihe izolovanosti i stagnacije. Istraživači su konačno napravili krupan korak ka rešavanju ovog problema razvojem Terapije za poboljšanje pozitivnog afekta, inovativnog protokola koji direktno cilja moždani sistem za nagradu i bukvalno uči mozak kako da ponovo iskusi radost i motivaciju, navodi SciTechDaily.
Ovaj revolucionarni terapijski model razvijen je i detaljno testiran kroz rigoroznu kliničku studiju koju su predvodili neuropsihijatri i stručnjaci za kognitivno-afektivnu neuronauku sa Univerziteta u Kaliforniji. Glavna premisa njihovog rada zasnovana je na činjenici da su negativne i pozitivne emocije u ljudskom mozgu regulisane preko potpuno različitih i nezavisnih neurobioloških krugova, što objašnjava zašto gašenje straha i tuge automatski ne pali iskru radosti.
Dok se tradicionalne terapije nesvesno fokusiraju na smirivanje prenadraženog limbičkog sistema, pre svega amigdale koja upravlja stresom i pretnjama, nova TEPA terapija svesno i ciljano stimuliše ventralni strijatum i delove prefrontalnog korteksa, regije mozga zadužene za lučenje dopamina, iščekivanje nagrade i održavanje pozitivnog fokusa. Istraživački tim je kroz funkcionalnu magnetnu rezonancu dokumentovao da hronična depresija dovodi do prave atrofije i funkcionalnog otupljenja ovih krugova, ali je istovremeno dokazao da neuroplastičnost odraslog čoveka omogućava njihovu potpunu revitalizaciju ukoliko se primene ispravni mentalni podsticaji.
Sam terapijski protokol predstavlja pažljivo strukturisan proces koji kombinuje napredne tehnike kognitivnog treninga, bihejvioralne aktivacije i specifičnih vežbi fokusiranja pažnje na pozitivne aspekte svakodnevnog života. Tokom seansi, pacijenti ne analiziraju svoje traume i neuspehe, već prolaze kroz intenzivan trening produžavanja i produbljivanja prijatnih iskustava, gde uče kako da svesno zadrže fokus na sitnim, pozitivnim mikro-momentima u toku dana i tako veštački produže trajanje dopaminskog signala u mozgu.
Pored toga, terapija uključuje specifične bihejvioralne zadatke koji podstiču pacijente da preduzimaju akcije vođene unutrašnjom motivacijom i vrednostima, čak i kada u tom trenutku ne osećaju inicijalnu želju, čime se postepeno razbija začarani krug pasivnosti i ponovo uspostavlja narušena veza između aktivnosti i biološkog osećaja postignuća.
Rezultati ove kliničke studije pokazali su impresivnu efikasnost i doneli su pravo osveženje u neuropsihijatrijsku praksu, jer su pacijenti koji su prošli kroz TEPA protokol zabeležili dramatičan i dugotrajan pad nivoa anhedonije u poređenju sa onima koji su lečeni isključivo standardnim metodama.
Snimci mozga nakon završetka terapijskog ciklusa jasno su pokazali značajno povećanje sive mase i pojačanu metaboličku aktivnost u ventralnom strijatumu, što predstavlja čvrst neurobiološki dokaz da se sistem za nagradu može uspešno rekonfigurisati i ojačati kroz ciljanu mentalnu aktivnost.
Lekari ističu da ovaj uspeh ne znači da pacijenti postaju imuni na tugu ili životne nedaće, već da njihov mozak ponovo dobija neophodnu neurohemijsku fleksibilnost i sposobnost da napravi zdrav emocionalni balans, omogućavajući im da se nakon perioda teških borbi i hroničnog umora konačno resetuju, osete vitalnost i započnu jedno potpuno novo, svetlije životno poglavlje.
(Telegraf Nauka / SciTech Daily)
Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.