
Pronađeni molekularni dokazi koji povezuju najčešću polnu bolest i Grejvsovu oftalmopatiju
Tim istraživača sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Majamija pronašli su molekularne dokaze koji povezuju humani papiloma virus (HPV), uzročnik najčešće polne bolesti, sa Grejvsovom oftalmopatijom. To je urađeno molekularnom mimikrijom koja uključuje kapsidne proteine HPV-a i mete autoimune bolesti.
Povišeni nivoi antitela protiv HPV-a pojavili su se kod učesnika studije sa Grejvsovom oftalmopatijom, što ukazuje na imunološku vezu koja utiče na razvoj bolesti, piše Medical Xpress.
Grejvsovu oftalmopatiju karakterišu složene autoimune karakteristike i nejasni okidači. Upravljanje njenim raznovrsnim kliničkim manifestacijama pravi je izazov. Simptomi uključuju proptozu, diplopiju, bol, suvoću i crvenilo. Teški slučajevi mogu dovesti do gubitka vida kod između 2 i 5 odsto pacijenata, navodi se.
U studiji objavljenoj u časopisu JAMA Ophthalmology, istraživači su sproveli eksperimente kako bi istražili potencijalnu umešanost virusnih infekcija u patogenezu Grejvsove oftalmopatije.
Uzorci orbitalnog masnog tkiva prikupljeni su od 11 pacijenata sa Grejvsovom oftalmopatijom, koji su podvrgnuti orbitalnoj dekompresionoj hirurgiji, i 11 kontrolnih pacijenata koji su podvrgnuti blefaroplastici. Među 22 pacijenta, prosečna starost bila je 58,6 godina, u rasponu od 37,4 do 74,4 godine. Pacijentkinje su činile 86,4% ispitivane populacije.
Analiza je otkrila da IGF-1R i TSHR dele homologne sekvence sa glavnim kapsidnim proteinima porodice Papillomaviridae, kao i sa proteinima iz porodica Paramyxoviridae, Herpesviridae, Enteroviruses, Polyomaviridae i Rhabdoviridae.
Istraživači su zaključili da virusna molekularna mimikrija između HPV-a i ključnih ciljeva autoimuniteta, IGF-1R i TSHR, može doprineti razvoju Grejvsove oftalmopatije. Povišena antitela protiv kapsidnog proteina HPV18 L1 kod pacijenata sa Grejvsovom oftalmopatijom sugerišu potencijalni imunološki mehanizam koji utiče na patogenezu bolesti.
Iako je studijska kohorta mala i ne utvrđuje uzročnost, prepoznavanje izloženosti virusu kao faktora koji doprinosi moglo bi usmeriti buduća dijagnostička i terapijska istraživanja.
(Telegraf Nauka/MedicalXpress)
Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.