
Dijabetes tipa 2 opasan za mozak i pamćenje
Dijabetes tipa 2 može da utiče na memoriju i druge kognitivne funkcije, potencijalno uzrokujući promene u mozgu slične ranim fazama Alchajmerove bolesti. To je pokazalo istraživanje naučnika sa Univerziteta Nevade u Las Vegasu (UNVL).
Tim istraživača proučavao je aktivnost mozga i ponašanje glodara i otkrio da visok nivo šećera u krvi može da preoblikuje mozak na načine koji podsećaju na promene koje se javljaju u ranim fazama Alchajmerove bolesti, objavio je Foks njuz.
- Dijabetes može da menja mozak na sličan način kao u ranim fazama Alchajmerove bolesti. Potrebna su dalja istraživanja, ali ovi nalazi mogu da pomognu istraživačima da otkriju nove metode za bolju dijagnostiku ili tretman - rekao je vodeći istraživač i profesor psihologije na UNLV-u, Džejms Himan.
Prethodna istraživanja su pokazala da osobe koje imaju dijabetes tipa 2 istovremeno imaju veći rizik od razvoja neurodegenerativnih bolesti.
Istraživači su postavili hipotezu da visok nivo šećera u krvi utiče na prednji deo mozga koji je odgovoran za kognitivne i emocionalne funkcije. Osobama sa dijabetesom visok nivo šećera u krvi ometa signale nagrade koji dolaze iz delova mozga koji kontrolišu pamćenje i učenje.
Adam Šoli, glavni medicinski rukovodilac Centra za lečenje Keron u Pensilvaniji, objasnio je da je poznato da sistem nagrade u mozgu pomaže u oblikovanju memorije.
- Logično je da bilo koja supstanca - kao što je šećer - koja utiče na sistem nagrade može da ima trajne posledice na kognitivno i radno pamćenje - rekao je Šoli.
Ovaj tip istraživanja otvara nova vrata ne samo za pacijente sa Alchajmerovom bolešću, već i za druge bolesti koje utiču na mozak, dodao je Šoli.
Kako je Telegraf Nauka nedavno pisao, broj ljudi sa dijabetesom se udvostručio u poslednjih 30 godina. Sada od ove bolesti pati više od 800 miliona ljudi širom sveta, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Lancet. Dijabetes tipa 2 je hronična metabolička bolest koja uključuje povišen nivo šećera u krvi, a koja može oštetiti srce, krvne žile, živce i druge organe ako se ne leči.
(Telegraf Nauka/Tanjug)
Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.