Spektakularno otkriće na dnu Lednice: Srednjovekovna koplja svedoci krize ili moći žrtvovanja božanstvima
U vodama jezera Lednica podvodni arheolozi su, od početka istraživanja, pronašli fascinantno blago – srednjovekovni arsenal sa 145 sekira, 64 koplja i 8 mačeva. Ove godine tu kolekciju su proširili za četiri koplja, saopštio je Centar za podvodnu arheologiju u Torunju Univerziteta Nikole Kopernika.
Najmanje od ta četiri koplja ima vrh romboidnog oblika, a sačuvano je sa drškom dugom 2,1 metar.
- Ovo je retkost. Samo dva koplja iz jezera Lednica imaju dobro sačuvanu dršku - rekao je u saopštenju Andžej Pidin, profesor Univerziteta Nikola Kopernik i direktor Centra za podvodnu arheologiju, i dodao:
- Oružje je na kraju imalo prsten od roga, što ga čini jedinstvenim artefaktom. Potpuno očuvana koplja se retko nalaze. Iz ovog jezera poznata su još dva, dugačka preko tri metra. Ovogodišnja otkrića potvrđuju da su u upotrebi bili i kraći i duži primerci.
Drugo koplje, tanko i osetljivo, ima vrh koji podseća na list vrbe, što je oblik popularan u celoj Evropi tog doba. Treći vrh, najduži od pronađenih, ima trouglasti profil i izrađen je tehnikom damaskiranja. Može se reći da tako iskovani vrhovi predstavljaju tadašnji najviši tehnološki nivo.
Istraživači su najuzbuđeniji zbog spektakularno ukrašenog koplja s krilcima. Zanatlije su postavile njegov čelični vrh na složeno ukrašen nosač. Značajan deo koplja prekriven je zlatom, srebrom, bronzom i drugim metalima, a njegovu površinu krasi složena ornamentika sa spiralnim motivima i motivima triskeliona. Koplje je moglo služiti kao simbol moći, oznaka ratnika visokog roda ili predmet ritualnog karaktera.
- Nema sumnje da oružje treba povezati sa elitnom kulturom ratnika na prelazu iz 10. u 11. vek. Moguće je da su ukrasi imali identifikacionu funkciju, omogućavajući razlikovanje vlasnika oružja tokom svečanosti ili bitaka, a takođe su demonstrirali prestiž i visok društveni status. Prisustvo predmeta tako visoke klase izrade na ovom prostoru još više naglašava poseban značaj ovog centra, kako u političkom, tako i u simboličkom smislu – rekao je dr Mateuš Popek iz Centra za podvodnu arheologiju.
Naučnici do sada nisu uspeli da utvrde zašto je toliko oružja otkriveno na dnu Lednice. Trenutno se razmatraju dve glavne hipoteze. Vojna ovezuje nalaze s dramatičnim događajima 30-ih godina 11. veka, kada je država dinastije Pjastovi ili Pjastovići bila u krizi nakon smrti Mješka II Lamberta (990-1034). Prema predanjima, češki knez Bratislav (1005-1055) je tada napao zemlju, pljačkajući Gnjezno, a najverovatnije i utvrđenja u Poznanju i na ostrvu Lednicki. Deo oružja je mogao pasti u vodu tokom borbi vođenih na mostovima koji povezuju ostrvo sa kopnom, kao i na čamcima.
Druga hipoteza, ritualna, pretpostavlja da je oružje namerno položeno u vodu kao žrtva božanstvima ili duhovima. Takve prakse su poznate iz ranijih vremena iz mnogih mesta u Evropi. Voda je doživljavana kao kapija u svet mrtvih, a bacanje dragocenog predmeta u nju predstavljalo je gest od dubokog simboličkog značaja.
- Nije isključeno da arsenal nagomilan na dnu jezera predstavlja odjek kako burnih istorijskih događaja, tako i drevnih predstava o moći vode i žrtvovanju. Teško je danas nedvosmisleno odlučiti koja je od ovih hipoteza bliža istini – rekao je dr Pidin.
(Telegraf Nauka/Uniwersytet Mikołaja Kopernika w Toruniu)
Video: Posetili smo „najstariju piramidu na svetu“
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.