Drevne etrurske grobnice dostupne svima na digitalnom portalu
U drevne etrurske grobnice stare oko dva i po milenijuma sada je moguće ući i bez napuštanja sopstvene fotelje. Koristeći naprednu digitalnu tehnologiju, švedski istraživači su dokumentovali i vizualizovali skoro 280 etrurskih grobnica u Italiji.
Rezultat je novi digitalni portal koji otvara ovo kulturno nasleđe naučnicima, studentima i javnosti širom sveta, saopštio je Univerzitet u Geteborgu.
- Nikada nismo prvi koji posećuju ova mesta: koristili su ih pastiri i farmeri i snimali arheolozi više od sto godina. Ipak, ponekad se čini kao da je vreme stalo i da se uplićemo u trajnu tišinu – rekao je Džonatan Vestin, direktor GRIDH, Istraživačke infrastrukture za digitalne humanističke nauke Univerziteta u Geteborgu.
Vestin se i sam provlačio kroz uske otvore i tamne prolaze kako bi dokumentovao nekoliko grobnica oko San Giovenale u Italiji.
Kulturno nasleđe u novom digitalnom obliku
Portal, već otvoren za posetioce, objedinjuje ranija istraživanja Švedskog instituta u Rimu i kombinuje ih sa novom digitalnom dokumentacijom omogućenom nedavnim tehnološkim napretkom.
- Visak, merne trake i terenske beleške sada dele prostor sa fotogrametrijom, laserskim skeniranjem i bazama podataka – objasnio je Vestin.
S ovim kombinovanim materijalom, on i kolege u GRIDH-u su napravili digitalni model i interfejs gde se svaka grobnica može istražiti.
Virtuelno iskustvo teško dostupnih grobnica
Projekat je takođe proizveo aplikaciju za virtuelnu stvarnost dizajniranu da korisnicima pruži potpuniji osećaj grobnica.
- Pre svega, 3D skeniranje omogućuje ljudima koji nikada nisu mogli da putuju na ova mesta ili da se spuste u odaje da ih iskuse i po prvi put izvuku nove podatke – rekao je Vestin.
U stvarnosti, grobnice su često teško dostupne. Nalaze se daleko od javnih puteva i često zahtevaju provlačenje kroz urušene prolaze i gustu prašinu.
- Često se morate provlačiti kroz ruševine u onome što, neobučenom oku, može izgledati samo kao pećina. Vazduh je težak od prašine i jasno ste svesni koliko bi pomoć bila daleko ako bi se nešto dogodilo – dodao je Vestin.
Kralj sa strašću za arheologijom
Švedski institut u Rimu, koji vodi projekat zajedno sa Univerzitetom u Geteborgu, igra centralnu ulogu u švedskoj arheologiji u Italiji od 1925. Institut je bio snažno uključen u velika iskopavanja u južnoj Etruriji pedesetih godina prošlog veka. Danas je njegova biblioteka jedan od vodećih svetskih resursa u proučavanju etrurske kulture, koju posećuju naučnici iz celog sveta.
- Iskopavanja su stekla značajnu medijsku pažnju, kako u Švedskoj tako i u Italiji, zahvaljujući velikim delom učešću kralja Gustava VI Adolfa. Kralj, i sam arheolog sa dubokom strašću za drevne kulture, lično je učestvovao u iskopavanjima sve do godinu dana pre svoje smrti 1973. godine – rekao je Hampus Olson, viši predavač na Švedskom institutu u Rimu.
On i ostali članovi projekta sada se nadaju da će digitalna baza podataka nastaviti da raste i postati resurs za još više švedskih, italijanskih i međunarodnih projekata.
Novi kurs u Rimu
Počevši od 2026. godine, portal će se koristiti i u nastavi. Studenti Univerziteta u Geteborgu imaće priliku da steknu praktično iskustvo u prikupljanju podataka, 3D skeniranju i digitalnom izdavaštvu u saradnji sa Švedskim institutom u Rimu.
Etrurci su bili jedan od naroda antičke Italije, a prvi su na Apeninskom poluostrvu stvorili veliku civilizaciju, koja je kasnije značajno uticala na razvoj Starog Rima. Živeli su na prostorima današnje Toskane, Umbrije i Lacija i to najverovatnije od 9. do 1. veka pre nove ere, kada su asimilovani u rimsku civilizaciju.
(Telegraf Nauka/Göteborgs universitet)
Video: Posetili smo „najstariju piramidu na svetu“
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.