
Spektakularni eksperiment otkrio tajnu ljudi iz kamenog doba
Neverovatnim arheološkim eksperimentom, istraživači su uspeli da otkriju tehnike praistorijskih ljudi iz severoistočne Evrope za vađenje životinjskih zuba kako bi napravili lični nakit. Ovo je neverovatan uvid u svakodnevni život lovaca skupljača iz kamenog doba.
Istraživanje je usredsređeno na nalazište groblja Zvejnijeki u Letoniji, korišćeno između 7500. i 2500. godine pre nove ere. Tu je otkriveno više od 2.000 životinjskih zuba.
Dok su se prethodne studije fokusirale na simboličku i dekorativnu ulogu ovih ornamenata, ova nova studija objavljena u Archaeological and Anthropological Sciences ističe ključni, ali ranije zanemareni korak: kako su zubi zapravo uklanjani iz životinjskih lobanja, saopštio je Univerzitet u Helsinkiju.
Eksperimentalna arheologija
Koristeći eksperimentalnu arheologiju, istraživački tim je testirao 7 različitih metoda vađenja- sečenje, udaranje, sušenje na vazduhu, potapanje, direktnu toplotu i različite tehnike kuvanja. Rezultati su pokazali da su vlažno kuvanje i kuvanje na pari u jami bili najefikasniji, omogućavajući visoke stope vađenja bez oštećenja zuba. Ove metode su takođe činile meso jestivim, a kosti pogodnim za izradu alata.
- Naši eksperimenti pokazuju da je vađenje zuba bio nameran proces, vremenski ograničen, ali i važan deo svakodnevnog života, posebno u slučaju kuvanja. Ovo osporava pretpostavku da su zubi korišćeni za ornamente jednostavno sakupljeni ili lako dostupni - rekla je dr Aja Macane, glavna istraživačica.
Eksperiment sugeriše da vađenje zuba nije bio samo zadatak, već sastavni deo širih običaja, u kojima su se preplitali priprema hrane, izrada ličnog nakita i pogrebni rituali.
Istraživači se nadaju da će njihov rad inspirisati dalje studije o ranim fazama proizvodnje ornamenata, uključujući poređenja sa praksama kasapljenja i vađenja ljudskih zuba i zuba mesoždera.
Privesci od zuba
- Boljim razumevanjem procesa vađenja, dobijamo dublji uvid u istorije privezaka od zuba, od hvatanja i obrade životinja, do izrade ornamenata, upotrebe i konačnog odlaganja - dodala je dr Macane.
Eksperiment naučnika ne samo da obogaćuje naše razumevanje praistorijskih zanata, već i rasvetljava složenu interakciju između svakodnevnog preživljavanja, simboličkog izražavanja i identiteta u drevnim društvima, naveli su istraživači u saopštenju.
(Telegraf Nauka/University of Helsinki)
Video: Posetili smo „najstariju piramidu na svetu“
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.