
Drevni hominini koristili su neizmenjene vulkanske kamene sfere kao oruđa
Nova studija dr Margerite Musi iz Italijansko-španske arheološke misije sugeriše da su hominini koristili prirodno formirane bazaltne sfere kao neku vrstu oruđa duže od milion godina.
Istraživači su otkrili smišljeno napravljene loptaste kamene predmete širom pleistocenske Evrope, Azije i Afrike. Pretpostavke o njihovoj upotrebi kreću se u rasponu od instrumenata za udaranje do lovačke opreme.
Međutim, jednako fascinantni prirodno formirani kameni premeti manje su izučeni i obično usput pomenuti u literaturi.
U oblasti Melka Kunture u Etiopiji pronađeno je prirodno loptasto kamenje, nazvano „sfere“. Pošto je ta oblast okružena brojnim eruptivnim centrima, te sfere su od vulkanskog bazalta, za razliku od mnogih koje su nađene u okolnim oblastima, sastavljene od krečnjaka.
Gombore IB je bila najstarija naseljena lokacija, pre 1,7 miliona godina. Sadržala je skoro 5.000 kamenih oruđa, tri sfere i dva fragmenta nadlaktične kosti homo ergastera. Sakupljene sfere su smeštene u Nacionalni muzej u Adis Abebi.
Garba I, III i II su najmlađe lokacije, stare oko 0,6 miliona godina. Zajedno su sadržale 22 sfere i više od 7.000 kamenih oruđa. Ukupno je pronađeno više od 30 sfera. Osim sfera, pronađeni su fragmenti kostiju hominina, kao dokazi koji hominini su možda skupljali i koristili te sfere. Fragmenti lobanja homo heidelbergensisa i homo sapijensa pronađeni su na lokacijama GomboreII-1, odnosno Garba IIIE.
Iako je reč o prirodno formiranim sferama, istraživači kažu da su najverovatnije namerno donete na te lokacije, isključujući prirodne načine transporta kao npr. putem vodenog toka. Rane vrste hominina su pažljivo izabrale te sfere kao sredstva za udaranje. Tvrde vulkanske sfere su verovatno korišćene za oblikovanje kamenih oruđa, dok su mekše upotrebljavane za struganje povrća, kože i drugih stvari.
Dakle, ove sfere nisu bile tradicionalna oruđa, već se mogu opisati kao oruđe samo zato što su na njima tragovi upotrebe. Ovaj nalaz daje nove uvide u evoluciju upotrebe oruđa kod ranih hominina i načina na koje su koristili svoju životnu sredinu.
To je možda prvi dokaz upotrebe prirodnih oblika za razne aktivnosti, što se ponavljalo tokom više od milion godina ljudske evolucije na lokaciji Melka Kunture.
Dok su se vrste hominina razvijale od homo erektusa do hajdelberškog čoveka, loptasto kamenje je birano iz različitih izvora u promenljivom okruženju. To je dobar dokaz kako su hominini pažljivo iskorišćavali svaki novi resurs i vešto ih upotrebljavali.
(Telegraf Nauka/Phys.org)
Video: Svečana dodela priznanja projektima građanskih naučnih istraživanja
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.