Arheolozi iskopali ostatke monaha iz 5. veka: Analiza zuba ih potpuno šokirala! Ovo je otkriveno prvi put
Arheolozi su u vizantijskom manastiru iz ranog srednjeg veka, na lokalitatu Kirbat el Masani kraj Jerusalima, pronašli ljudske ostatke vezane lancima. Prvi zaključak bio je ta su to kosti monaha iz 5. veka. Međutim, kada su uradili analizu zuba askete otkrili su nešto što ih je šokiralo – u pitanju nisu bili ostaci muškarca, već žene. Ovo je prvi put da je nešto slično otkriveno, piše Arkeonews.
Ovo otkriće, o kome je objavljena studija u Journal of Archaeological Science: Reports, dovelo je naučnike do toga da moraju da preispitaju sve što su mislili da znaju o asketizmu 5. veka i ulozi žena u asketskim običajima u Istočnom rimskom carstvu (Vizantiji).
Tokom iskopavanja u nekadašnjem manastiru otkriveno je nekoliko grobova. Među njima je bio i ovaj, a ostaci su bili loše očuvani. Oko vrata, ruku i nogu, arheolozi su otkrili metalne karike prečnika oko 10 centimetara i ukupne težine od nekoliko desetina kilograma.
Uprkos lošem stanju ostataka, Paula Kotli sa Naučnog instituta Vajcman uspela je da izvuče tri vratna pršljena i jedan zub, zahvaljujući čemu su urađene analize i utvrđeno je da su u pitanju ostaci odrasle osobe, koja je imala između 30 i 60 godina u trenutku smrti. Proučavanje peptida u gleđi zuba otkrilo je da je u pitanju ženska osoba.
Istraživači navode da u izvorima ima spomena žena u Rimskom carstvu koje su se posvećivale asketizmu još u 4. veku. Poznate su Sveta Melanija Starija (350-410) i njena unuka Sveta Melanija Rimljanka (382-439).
Ipak, ovo je prvi put da je otkriven arheološki dokaz da su žene tog vremena imale običaj da muče same sebe, kao što su to radili monasi askete.
- Naše istraživanje pokazuje da jednostavna peptidomika može da utvrdi pol osobe i da nam pruža rešenje za analize uzoraka kostiju koje su loše očuvane. Otkriće ženskog askete pokazuje neophodnost daljih istraživanja ovog fenomena – navodi se u studiji.
(Telegraf Nauka/Arkeonews)
Video: Svečana dodela priznanja projektima građanskih naučnih istraživanja
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.