Zamke sa infracrvenim kamerama postavljene u džungle Sumatre: Naučnici snimili nešto spektakularno
Uništena staništa, krivolov i nestanak plena dramatično su smanjili staništa tigrova širom sveta. Ove veličanstvene životinje danas naseljavaju samo od 5 do 10 odsto svojih nekadašnjih staništa. Ali na indonežanskom ostrvu Sumatra važna populacija kritično ugroženih sumatranskih tigrova mogla bi da opstane, pokazuje nova studija objavljena u žurnalu Frontiers in Conservation Science.
Koristeći infracrvene kamere, istraživači na ostrvu započeli su procenu gustine populacije specifične za pol i kretanja tigrova tokom tri istraživanja, piše Phys.org.
- Zabeležili smo značajnu populaciju tigrova, očigledno najzdraviju na ostrvu. Za one na terenu, odgovornost sada pada na nas da udvostručimo napore i adekvatno ih zaštitimo.
Na mnogo načina, ekosistem Luzer je idealno stanište za sumatranske tigrove. Tri puta veći od američkog Nacionalnog parka Jeloustoun, to je najveće neprekidno stanište tigrova preostalo na Sumatri. Sastoji se od ravničarskih, brdskih i planinskih šuma, od kojih je 44% klasifikovano kao netaknuti šumski pejzaž.
- Rendžeri patroliraju ovde više nego skoro bilo koje drugo mesto na ostrvu – rekao je dr Džo Figel, konzervacioni biolog koji radi sa indonežanskim agencijama za prirodu i šume.
Radeći sa lokalnim saradnicima iz zajednica na obodima područja proučavanja, tim je postavio kamere u severnim delovima Luzera, koji se nalaze u provinciji Ače, i držao ih tamo tokom tri perioda praćenja: 34 kamere su postavljene od marta do maja 2023, 59 kamera između juna i decembra 2023. i 74 kamere između maja i novembra 2024.
- Višegodišnje praćenje putem foto-zamki je kritično važno za procenu ključnih demografskih parametara tigrova kao što su preživljavanje, prirast, zadržavanje teritorije i stopa rasta populacije. Sa ovim podacima, i samo sa ovim podacima, možemo uopšte početi da procenjujemo napore za očuvanje tigrova – rekao je Figel.
Tokom tih perioda tim snimio ukupno 282 dovoljno jasne slike sumatranskih tigrova koje su omogućile identifikaciju jedinki. Analizirajući obrasce pruga, tim je identifikovao 27 jedinki sa slika foto-zamki, uključujući 14 ženki, 12 mužjaka i jednog tigra nepoznatog pola.
Relativno veliki broj tigrova sugeriše da u tom području ima dovoljno plena da podrži prisustvo tigrova. Tokom perioda proučavanja, ženke i mužjaci su fotografisani u proseku 14, odnosno 16 puta. Velika gustina ženki tigrova ukazuje na zdrav društveni sistem tigrova i staništa visokog kvaliteta, gde one mogu da odgaje oko tri legla mladunaca tokom jedne decenije.
Tokom šestomesečnog praćenja 2023. dokumentovana su tri različita legla mladunaca. Dva brata tigra, fotografisana zajedno kao mladunci, kasnije su primećena pojedinačno kao odrasli.
Unutar ekosistema Luzer nalazi se Nacionalni park Gunung Luzer, ali je studija sprovedena u šumama koje su pod pokrajinskom zaštitom vlade pokrajine Ače. U Indoneziji, šume pod pokrajinskom zaštitom dobijaju daleko manje resursa od nacionalnih parkova, kojima upravlja centralna vlada.
Foto-zamke koje su postavili Figel i kolege snimile su skoro tri puta više slika tigrova nego tokom prethodnih 90-dnevnih istraživanja na drugim lokacijama na Sumatri, a tim je uspeo da identifikuje mnogo više jedinki nego što je prijavljeno u ranijim studijama.
Samo tri prethodna istraživanja, sva tri sprovedena u zaštićenim nacionalnim parkovima, dokumentovala su više od 10 tigrova u jednom istraživanju. Veće procene gustine tigrova od onih prijavljenih u ovoj studiji dokumentovane su samo u zoni intenzivne zaštite u južnoj Sumatri.
Trenutna studija takođe pruža dragocene uvide za buduće praćenje tigrova, naveo je tim istraživača. Podaci o kretanju tigrova prikupljeni ovde mogli bi, na primer, da utiču na protokole istraživanja i optimalan razmak između kamera.
Veliki broj viđenja tigrova prijavljen ovde ističe priču o uspehu koja je rezultat mnoštva faktora, rekao je tim.
- Zahvaljujući radu, aktivnostima i podršci vladinih agencija, lokalnih zajednica Ače i Gajo, donatora i drugih istraživača, Luzer je zadržao važne delove nizijskih i brdskih šuma gde, na Sumatri, gustina plena za tigrove dostiže najviše nivoe. Opstanak ovih staništa i populacija plena su glavni razlozi za naše nalaze – rekao je Figel.
(Telegraf Nauka/Phys.org)