Genetska varijanta nasleđena od neandertalaca nosi manji rizik od šizofrenije
Genetska varijanta nasleđena od neandertalaca povezana je sa manjim rizikom od razvoja šizofrenije kod savremenih ljudi. To je pokazalo novo istraživanje naučnika sa Instituta za evolucionu antropologiju Maks Plank u Lajpcigu.
Prema rezultatima studije, osobe koje nose dve kopije ove genetske varijante imaju gotovo 10 odsto manju verovatnoću da obole od šizofrenije, navode istraživači Hugo Ceberg i Svante Pebo u radu objavljenom u žurnalu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Naučnici su, međutim, utvrdili i da je kod osoba sa ovom varijantom nešto manji potiljačni režanj mozga, jedan od četiri velika moždana režnja, koji se nalazi u zadnjem delu mozga i obuhvata vizuelni korteks, zadužen za obradu vizuelnih informacija. Prema njihovim procenama, zapremina ovog dela mozga u proseku je manja za 0,85 kubnih centimetara po jednoj kopiji genetske varijante, odnosno oko 1,7 kubnih centimetara kod osoba koje imaju dve kopije.
Istraživači naglašavaju da manje dimenzije ove moždane regije ne znače i slabije kognitivne sposobnosti.
U studiji su upoređeni genetski podaci savremenih ljudi, neandertalaca i denisovaca, izumrle grupe iz roda Homo, koja je živela širom Azije pre otprilike 300.000 do 30.000 godina, a analizirani su i ranije prikupljeni snimci oko 4.000 moždanih regija. Genetska varijanta pronađena je u svih pet analiziranih genoma neandertalaca, ali ne i kod denisovaca. Nalazi se u blizini gena DAAM1, koji, između ostalog, učestvuje u ranom razvoju mozga.
Naučnici nisu utvrdili da ova varijanta utiče na društveno ponašanje ili kognitivne sposobnosti, niti su pronašli povezanost sa drugim psihičkim poremećajima, uključujući bipolarni poremećaj, depresiju, poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) i autizam.
- Ovi rezultati upozoravaju na potrebu za oprezom prilikom izjednačavanja veličine pojedinih moždanih regija sa kognitivnim sposobnostima - naveli su istraživači.
Jedan od autora studije, Svante Pebo, dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 2022. godine za doprinos istraživanjima u oblasti paleogenetike.
Njegova istraživanja pokazala su da su se savremeni ljudi i neandertalci tokom evolucije više puta međusobno ukrštali, zbog čega mnogi ljudi izvan Afrike danas u svom genetskom materijalu nose oko dva odsto neandertalskih gena.
Naučnici ističu da se utvrđeni efekti odnose isključivo na konkretnu genetsku varijantu, a ne na neandertalske gene u celini.
Ranija istraživanja pokazala su da pojedini geni nasleđeni od neandertalaca mogu da povećaju rizik od razvoja Dipitrenove kontrakture, poznate i kao vikinška bolest, dok druge genetske varijante mogu da smanje verovatnoću teškog oblika kovida 19 i pruže određenu zaštitu od pojedinih zaraznih bolesti.
Neandertalski geni mogu uticati i na osobine kože i kose kod savremenih ljudi, navodi se u studiji.
(Telegraf Nauka/Tanjug)