Dogodilo se nemoguće: Pacijent živeo bez pluća punih 48 sati! Neverovatan uspeh hirurga

Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Dzmitry Kliapitski / Alamy / Profimedia

Ljudi ne mogu da prežive bez pluća. Ipak, jedan pacijent je uspeo da živi bez njih i to neverovatnih 48 sati.

U izveštaju objavljenom u žurnalu Med izdavača Cell Press, hirurzi detaljno opisuju kako su pacijentu uklonili teško inficirana pluća i koristili sistem „veštačkih pluća“ kako bi ga održali u životu dok nije izvršena transplantacija oba plućna krila. Ovaj slučaj ukazuje na potencijalni novi način za održavanje u životu kritično obolelih pacijenata dok čekaju na organe donora, piše ScienceDaily.

- Bio je u kritičnom stanju. Srce mu je stalo čim je stigao. Morali smo da uradimo reanimaciju. Kada je infekcija toliko teška da se pluća bukvalno tope, ona su nepovratno oštećena. Tada pacijenti umiru - rekao je glavni autor Ankit Barat, grudni hirurg na Severozapadnom univerzitetu.

Pacijent, 33-godišnji muškarac, razvio je akutni respiratorni distres sindrom (ARDS), opasno stanje u kojem upala i infekcija nadvladaju pluća. Njegova bolest počela je gripom, koji se brzo pogoršao i zakomplikovao bakterijskom upalom pluća. Kako mu se stanje pogoršavalo, pluća, srce i bubrezi počeli su da otkazuju. U tom trenutku, transplantacija oba plućna krila postala je njegova jedina šansa za preživljavanje.

Muškarčeva pluća nije bilo moguće spasiti i ona su aktivno doprinosila širenju infekcije. Međutim, njegovo telo je bilo previše nestabilno da bi odmah izdržalo transplantaciju, pa je lekarima bilo potrebno vreme da ga stabilizuju.

- Srce i pluća su suštinski povezani. Kada nema pluća, kako održati pacijenta u životu? - objasnio je Barat.

Da bi rešio ovaj problem, medicinski tim je razvio sistem veštačkih pluća dizajniran da privremeno preuzme ulogu pluća. Ovaj sistem je oksigenisao krv, uklanjao ugljen-dioksid i podržavao cirkulaciju, omogućavajući srcu i drugim organima da nastave da funkcionišu iako pacijent nije imao pluća.

Nakon što su oštećena pluća uklonjena, pacijentovo stanje je počelo da se poboljšava. Krvni pritisak mu se stabilizovao, organi su počeli da se oporavljaju, a infekcija je stavljena pod kontrolu. Dva dana kasnije, pluća donora su postala dostupna i hirurzi su uspešno obavili transplantaciju oba plućna krila. Više od dve godine kasnije, pacijent živi normalnim životom sa zdravom funkcijom pluća.

- Konvencionalno, transplantacija pluća je rezervisana za pacijente sa hroničnim bolestima poput intersticijalne bolesti pluća ili cistične fibroze. Trenutno vlada mišljenje da ako dobijete težak ARDS, treba nastaviti sa podrškom i pluća će se na kraju oporaviti - rekao je Barat.

Međutim, pregled uklonjenih pluća pokazao je drugačiju sliku. Molekularna analiza otkrila je opsežne ožiljke i oštećenja imunog sistema, što su jasni znaci da se tkivo nije moglo oporaviti.

- Prvi put, biološki, pružamo molekularni dokaz da će nekim pacijentima biti potrebna transplantacija oba plućna krila, inače neće preživeti - rekao je Barat.

Za sada je ovaj pristup ograničen na visoko specijalizovane medicinske centre sa neophodnom stručnošću i resursima. Ipak, Barat se nada da se on vremenom može razviti u standardizovanije sisteme koji pomažu u održavanju pacijenata u životu dok čekaju na pluća donora.

- U mojoj praksi, mladi pacijenti umiru skoro svake nedelje jer niko nije shvatio da je transplantacija opcija. Kod teških oštećenja pluća izazvanih respiratornim virusima ili infekcijama, čak i u akutnim stanjima, transplantacija pluća može spasti život - - rekao je Barat.

(Telegraf Nauka/ScienceDaily)