Jedna vrsta vlakna može biti od koristi za smanjenje težine slično Ozempiku

D. M.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Istraživanje crevnog mikrobioma pokrenulo je „revoluciju“ u nauci o ishrani i tokom proteklih nekoliko godina dijetetsko vlakno je postalo „novi protein“ – koji se obilno dodaje namirnicama radi ishrane našeg probavnog sistema i poboljšanja našeg zdravlja.

Foto: Shutterstock

Međutim, nedavna studija na miševima ukazuje da nisu svi suplementi na bazi vlakana jednako korisni.

Oblik koji je odmah dostupan u ovsu i ječmu, bata-glukan, može da kontroliše šećer u krvi i pomogne u gubitku težine kod miševa koji jedu visokomasnu hranu.

Istraživači sa Univerziteta Arizone i Univerziteta u Beču kažu da je to jedini testirani tip vlakna koji je redukovao telesnu masnoću i težinu miševa u roku od 18 nedelja.

Druga proučavana vlakna, uključujući pšenični dekstrin, pektin, rezistentni skrob i celulozu, nisu imala takav efekat, uprkos značajnoj izmeni mišjeg mikrobioma.

„Znamo da su vlakna važna i korisna; problem je u tome što postoji mnogo vrsta vlakana“, kažu istraživači. „Želeli smo da saznamo koja vrsta vlakna bi bila najkorisnija za smanjenje težine i poboljšanje glukozne homeostaze kako bismo informisali zajednicu, potrošače, kao i poljoprivrednu industriju“.

Dijetetska vlakna su glavni izvor energije za bakterije koje žive u našim crevima, a ipak manje od 5% ljudi u Sjedinjenim Državama konzumira preporučenih 25-30 grama dnevno.

Zbog toga su suplementi na bazi vlakana i hrana sa „nevidljivim vlaknima“ sve popularniji. Međutim, koja vlakna da izaberemo?

Neka vlakna, poput ovsenih beta-glukana i pšeničnog dekstrina, rastvorljiva su u vodi, što znači da ih crevne bakterije lako fermentiraju. Druga, poput celuloze i rezistentnog skroba, manje su rastvorljiva ili nisu rastvorljiva, što znači da se lepe za druge materijale kako bi se formirala stolica.

Dosad nije bilo studije koja je istraživala ulogu raznih vlakana u jednoj kohorti. Da bi to ispravili, istraživači su testirali nekoliko oblika vlakna u kohorti miševa. Otkriveno je da samo beta-glukan povečava brojnost Ileibacteriuma u mišjim crevima. Druge studije na miševima su povezale ovu bakteriju sa smanjenjem težine.

Mnogo pre isteka deset nedelja, miševi hranjeni beta-glukanom pokazali su redukovanu telesnu težinu i masnoću u poređenju sa miševima hranjenim drugim oblicima vlakna.

Još jedna nedavna studija, u kojoj su glodari hranjeni ječmenim brašnom, koje je bogato beta-glukanom, imala je slične rezultate. Iako su pacovi nastavili da jedu istu količinu visokomasne hrane kao ranije, njihova potrošnja energije se povećala i težina se smanjila.

Miševi iz nove studije su takođe imali povećane koncentracije butirata u crevima – metabolita koji nastaje kad mikrobi razlažu vlakna.

Butirat izaziva oslobađanje glukagonu sličnog peptida 1 (GLP-1), prirodnog proteina koji imitiraju sintetički lekovi poput Ozempika radi stimulacije lučenja insulina.

Deo koristi od konzumiranja dijetetskih vlakana je lučenje GLP-1 i drugih crevnih peptida koji regulišu apetit i telesnu težinu, kažu istraživači. „Mislimo da postoji još korisnih stvari koje butirat radi nevezano za crevne peptide, poput poboljšanja zdravlja crevne barijere i uticaja na periferne organe kao što je jetra“.

Potrebno je mnogo više istraživanja pre nego što se ovi rezultati prošire na ljude. Međutim, nalazi sugerišu da su neka vlakna korisnija za smanjenje težine i kontrolisanje insulina nego ostala.

(Telegraf Nauka/Science Alert)