
„Ovo je zaista čudotvorno“: Gljivica iz creva mogla bi da leči jednu od najčešćih hroničnih bolesti
Uobičajena gljivica iz creva mogla bi da dovede do razvoja nove terapije za jednu od najčešćih hroničnih bolesti jetre, tvrde naučnici.
Nealkoholna masna bolest jetre (NMBJ) pogađa jednu od četiri osobe širom sveta, piše LiveScience. Ona može da izazove metaboličke poremećaje, upalu i fibrozu jetre, a u poznijim stadijumima bolesti može da preraste u nealkoholni steatohepatitis.
Uprkos tome što je bolest veoma česta samo jedan lek je odobren za nju, a i on nije pogodan za sve. Zbog toga su naučnici istraživali uticaj gljivice Fusarium foetens i njen terapijski potencijal.
- Jedinstveni efekat F. foetens je zaista čudotvoran – rekao je Čangtao Đang, profesor i zamenik dekana Medicinskog fakulteta na Pekinškom univerzitetu.
On i njegove kolege studiju o tome objavile su u žurnalu Science.
Ova gljivica do sada je ispitivana samo u laboratorijskim eksperimentima sa miševima i kliničkim uzorcima ljudskog tela, a istraživači planiraju da prouče njen uticaj na ljudsko telo.
Pre same studije naučnici su znali da mikrobiom creva utiče na progresiju NMBJ jer je jetra izložena nusproizvodima mikroba iz creva. Međutim, malo je poznato o tome koji specifični molekuli i mikroorganizmi su u sve uključeni.
U stvari, iako se bakterije iz creva dosta proučavaju u poslednje vreme, malo toga je poznato o gljivicama iz creva. Razlog za to je što one imaju različitije i kompleksnije nutritivne potrebe, pa ih je teže razviti u laboratoriji, a uzorci se lako kontaminiraju jer se spore prenose vazduhom.
- Gljivice iz creva se često nazivaju „tamnom materijom“ crevnog ekosistema – rekao je Đang za LiveScience.
U svom radu, on i njegove kolege ne samo da su identifikovale kako F. foetens utiču na NMBJ, već su utvrdili i to koji su mikrobi i metaboliti u to uključeni.
Da bi identifikovali gljivicu, oni su proučili fekalne uzorke 100 ljudi iz 5 kineskih regiona. Imitirali su proces iz creva što su bolje mogli, dodao je Đang.
Nakon identifikacije oni su proverili kako gljivica utiče na bolest tako što su je davali miševima tokom dve nedelje. Miševi koji su dobijali tretman nisu imali upalu jetre i fibrozu.
Đang i njegov tim otkrili su da je za to zaslužan enzim CerS.
- Rad ima značajan uticaj na razvoj kliničkih terapijskih strategija za ciljanje gljivica u crevima – rekao je Đang.
(Telegraf Nauka/LiveScience)
Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.