Musolinijeve beleške o sastanku sa Hitlerom pronađene u Italiji
U Italiji su pronađene do sada nepoznate beleške bivšeg fašističkog diktatora Benita Musolinija o sastanku sa nacističkim vođom Adolfom Hitlerom 1944. godine, preneli su danas nemački mediji.
Specijalna jedinica karabinijera obezbedila je dokumenta i predala ih Centralnom državnom arhivu u Rimu, kako se navodi u saopštenju. Beleške su ocenjene kao dokumenti od „posebnog istorijskog značaja“, preneo je Špigel.
Dokumenti su bili ponuđeni na prodaju u jednoj aukcijskoj kući u Torinu. Karabinijeri su zaplenili beleške i podvrgli ih sveobuhvatnoj analizi. Prva istraživanja su putem poređenja rukopisa pokazala da rukopis, kao i monogram „M“ na kraju jednog od listova, nedvosmisleno pripadaju dučeu Musoliniju.
Prema navodima stručnjaka specijalne jedinice karabinjera za zaštitu kulturnog nasleđa, reč je o zapisima o sastanku sa Hitlerom 22. aprila 1944. godine u dvorcu Kleshajm kod Salcburga u Austriji. U njima su zabeležene tačke o različitim temama iz oblasti „oružanih snaga“, „politike“ i „ekonomije i rada“. Veruje se da su sačinjene neposredno kao priprema za sastanak dvojice diktatora. Nadležni organi nisu iznosili detalje o samom sadržaju beleški.
Iako listovi nisu datirani, njihov sadržaj se, prema navodima karabinijera, poklapa sa temama o kojima su Musolini i krug njegovih bliskih saradnika razgovarali tokom sastanka sa Hitlerom. Stručnjaci pretpostavljaju da je Musolini verovatno koristio beleške i tokom same konferencije, jer su listovi presavijeni četiri puta.
Musolini (1883–1945) i Hitler (1889–1945) bili su bliski saveznici. Kao tvorac samog pojma fašizma, Musolini je još 1922. godine u Rimu uspostavio diktaturu, na koju se Hitler ugledao prilikom izgradnje svog nacističkog režima od 1933. godine.
Musolini je zbačen s vlasti 1943. godine, ali se uz Hitlerovu pomoć u poslednjim godinama Drugog svetskog rata održao na čelu marionetske države u delovima Italije pod nemačkom okupacijom, poznate kao Republika Salo. Italijanska Socijalna Republika, što je bio zvaničan naziv, opstala je od septembra 1943. do neposredno pred kraj rata. Tokom bekstva u Švajcarsku, Musolinija su krajem aprila 1945. godine streljali partizani na jezeru Komo na severu zemlje. Lični arhiv diktatora je nakon toga nestao.
(Telegraf Nauka/Tanjug)