Rimska vojna utvrđenja stara 1.700 godina otkrivena u Nemačkoj — zajedno sa mnoštvom artefakata

D. M.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Anika Tauschensky / State Office for Heritage Management and Archaeology Saxony-Anhalt

Arheolozi u Nemačkoj otkrili su četiri rimska vojna utvrđenja i oko 1.500 artefakata, uključujući novčiće i eksere za obuću, koji potiču iz trećeg veka.

Tokom trećeg veka nove ere, Rimsko carstvo je izvelo nekoliko vojnih kampanja na teritoriji današnje Nemačke. Njihov cilj je bio da prošire rimsku teritoriju na sever duž reke Elbe, koja se uliva u Severno more. Međutim, germanska plemena su se opirala rimskoj okupaciji i doprinela krizi carstva u trećem veku. Arheolozi su pronašli dokaze o rimskoj okupaciji u obliku vojnih utvrđenja.

„Rimska utvrđenja su bila veoma standardizovani objekti“, kažu arheolozi iz Kancelarije za upravljanje baštinom i arheologiju države Saksonija-Anhalt. „Tipična pravougaona površina utvrđenja je imala zaobljene uglove. Od kapija, glavni putevi, postavljeni pod pravim uglom, vodili su u unutrašnjost. Na preseku ovih puteva nalazila se komandna zgrada – principija. Karakteristična osobina vojnih utvrđenja je takozvani titulum — deo jarka sa bedemom (odbrambenim zidom) ispred kapija.

Dva utvrđenja se nalaze u blizini grada Aken; još jedno se nalazi u blizini grada Deršajm; a četvrti je u opštini Trabic. Utvrđenja su otkrili amaterski i profesionalni arheolozi pomoću kombinacije slika iz vazduha i satelita, kao i terenskih istraživanja i iskopavanja.

U potrazi su korišćeni detektori za metal, što je dovelo do otkrića više od 1.500 metalnih artefakata, od kojih su mnogi ekseri; neki od njih su možda ispali iz sandala koje su nosili rimski legionari. Takvi ekseri su verovatno obezbeđivali trakciju prilikom marširanja rimskih vojnika i pomoćnih trupa.

Takođe su pronađeni novčići koji potiču iz druge polovine drugog veka i s početka trećeg veka, što je pomoglo u određivanju starosti vojnih utvrđenja. Brojna datiranja radioaktivnim ugljenikom su ovo potvrdila.

„Među novčićima pronađenim u Trabicu, najnovije otkriće je Karakalin denarijus. Stoga je moguće da je utvrđenje uspostavljeno u vezi sa kampanjom pod carem Karakalom 213. godine nove ere“, kažu arheolozi. Istorijski podaci ukazuju da je Karakalina kampanja u Nemačkoj bila usmerena protiv grupe poznate kao „Albanci“, koja je možda živela uz reku Elbu.

Istraživanje vojnih utvrđenja je u toku i moglo bi baciti svetlo na Karakalinu vojnu kampanju u Nemačkoj.

(Telegraf Nauka/Live Science)