Muzej Viminacijum ima dosta unikata među kojima je i tintinabulum, rekla direktorka Arheološkog instituta
Novootvoreni Muzej Viminacijum predstavlja preko 1.700 predmeta iskopanih na tom antičkom lokalitetu, sa dosta unikata, kao što je kompletna primerak tintinabuluma, rekla je direktorka Arheološkog instituta Snežana Golubović.
- Muzej se nalazi na lokalitetu. To je bila i naša ideja - da na samom lokalitetu možete da vidite ono što smo mi istražili, iskopali i da vam predstavimo - rekla je Golubović Tanjugu.
Nedavno otvoreni muzej nalazi se u okviru Arheološkog naučno-istraživačkog centra Viminacijum i zauzima 402 kvadratna metra sa tri nivoa izložbenog prostora. Stalna muzejska postavka je koncipirana tematski i ilustruje brojne aspekte života rimskog Viminacijuma, od osnivanja rimskog vojnog logora i grada do kraja antike.
- Kada dođete na lokalitet, vidite ostatke zgrada, ne znate šta je to, potrebno je stručno vođenje. Sada imamo muzej, gde smo podelili naša saznanja od proteklih dvadesetak godina koliko radimo i izložili predmete koje smo našli - istakla je Golubović.
Prema njenim rečima, stalna postavka je koncipirana da pokaže sve sfere života antičke osobe u Viminacijumu, od rođenja do smrti, ali i neke predmete od praistorije do srednjeg veka, "što prikazuje kontinuitet života na ovom prostoru".
Golubović je pomenula da su u okviru "kompleksne izložbe sa preko 1.700 predmeta" prikazani medicinski instrumenti, igračke, nakit, religijski i magični predmeti, oprema za pisanje i drugo. Od unikatnih predmeta, Golubović je izdvojila tintinabulum, odnosno rimsko zvonce na vetar, pronađen pre dve godine u Viminacijumu
- Tintinabulum je četvrti celi pronađen u celom Rimskom carstvu. Obično su nalazili komade. Naravno, tu ima i drugih unikatnih predmeta kojih nigde nema, tipa broševa, fibula, komada nakita, raznoraznih dekoracija, ukrasa - navela je stručnjakinja.
U Muzeju Viminacijum je izloženo i 18 bista rimskih careva rođenih na tlu današnje Srbije, poput Konstantina Velikog, Decija Trajana, Proba ili Justinijana, koje su bile deo izložbe i projekta "Putevima rimskih imperatora".
- Neki su manje bitni, neki jako bitni, kao na primer Konstantin. Ljudi su fascinirani time, jer to je posle matične Italije najveći broj imperatora koji potiče sa jedne ovako male teritorije - istakla je Golubović.
Antički Viminacijum bio je prestonica rimske provincije Gornje Mezije, sedište namesnika provincije i logor legije VII Claudia Pia Fidelis. Razoren je u hunskoj najezdi polovinom petog veka, da bi delomično bio obnovljen u vreme cara Justinijana, a potom je ponovo propao nakon dolaska Avara.
Muzej u sastavu Arheološkog instituta na prostoru arheološkog lokaliteta Viminacijum osnovan je Rešenjem Ministarstva kulture iz 2019. godine. Prostor je u potpunosti opremljen tokom pet projektnih godina, od 2021. do 2025, sredstvima Ministarstva kulture i Arheološkog instituta
(Telegraf Nauka/Tanjug)