Vojadžer 1 je poleteo drugi, ali mnogo je brži od Vojadžera 2: Zašto?

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Svemirska letelica Vojadžer 1 trebalo bi da danas, 18. novembra 2026, u 11.16 po centralnoevropskom vremenu dostigne udaljenost od Zemlje od jednog svetlosnog dana. Međutim, sestrinska letelica Vojadžer 2, koja je poletela prva te davne 1977. godine, do ove tačke stići će oko 2035.

Zašto je razlika tolika?

Vojadžer 1 će danas stići do razdaljine od 25.902.068.356 kilometara. Ovo je veliki uspeh, pa je američka svemirska agencija NASA pozvala ljude da šalju signale Morzeovom azbukom ka nebu, piše Space.com.

Signali za Vojadžer U Kaliforniji su ljudi slali svetlosne signale letelici Vojadžer 1... Foto: Frederic J. BROWN / AFP / Profimedia

Ipak, zašto će Vojadžeru 2 biti potrebna skoro čitava decenija duže da dostigne isto rastojanje?

Sve se svodi na odluke donete zarad brzine tokom gotovo 50-godišnjeg putovanja ovih sestrinskih misija, a naročito tokom prvog dela puta kada su letelice prolazile pored planeta.

Rezultat je to da Vojadžer 1 juri dalje brzinom od 3,5 astronomske jedinice godišnje, dok Vojadžer 2 ima odmereniju brzinu od 3,1 astronomske jedinice godišnje, navode iz agencije NASA.

Prvobitni cilj obe letelice, koje su lansirane u razmaku od oko dve nedelje 1977. godine (pri čemu je Vojadžer 2 poleteo prvi), bio je da ispitaju Jupiter i Saturn. Ako bi finansiranje opstalo, što se i dogodilo, nada je bila da se Vojadžer 2 uputi pored Urana i Neptuna, koristeći prednost retkog poravnanja planeta.

Vojadžer 1 je skrenuo kod Saturna kako bi proučio prstenove ove planete i mesec Titan, pre nego što je izleteo izvan ravni Sunčevog sistema.

Prilikom lansiranja letelica, NASA je razmatrala čitav niz opcija za putanje i odlučila da Vojadžer 1 pošalje bržom trajektorijom. Vojadžer 1 je stigao do Jupitera 5. marta 1979. godine, dok je Vojadžer 2 tamo dospeo četiri meseca kasnije, 9. jula.

Vojadžer Vojadžer 1 lansiran je 1977. godine... Foto: NASA / Zuma Press / Profimedia

Svaka od letelica je potom izvela „gravitacionu asistenciju“ - neku vrstu praćke oko planete, pri čemu su preuzele sićušan deo momenta impulsa od Jupitera kako bi dobile na brzini dok su letele ka Saturnu. Ova tehnika se neprestano koristi, kao na primer nedavno kada je misija ESCAPADE ka Marsu provela dve letelice pored Zemlje na putu ka Crvenoj planeti, jer letelicama omogućava da ubrzaju uz uštedu goriva. Same planete pritom gotovo nimalo ne usporavaju.

- Pošto je planeta neuporedivo masivnija od letelice, taj prenos ne utiče na planetu ni u kakvoj merljivoj meri, ali je za letelicu to ogromna stvar. Na primer, možemo izračunati da je tokom susreta Vojadžera sa Jupiterom 1979. godine Jupiter usporio za otprilike 10 na minus 24. stepen kilometara u sekundi - što je promena daleko premala da bi se mogla izmeriti - saopštilo je svojevremeno Planetarno društvo i dodalo:

- Ali je svaki Vojadžer dobio oko 10 kilometara po sekundi, što je prilično velika vrednost. To je bilo dovoljno da ih usmeri na brzu putanju ka Saturnu - a u slučaju Vojadžera 2, i ka Uranu i Neptunu - kao i ka konačnom izlasku iz Sunčevog sistema.

Vojadžer Foto: La Nacion / Zuma Press / Profimedia

Sa svakim preletom dve letelice su dobijale na brzini, uz jedan jedini izuzetak - tokom susreta Vojadžera 2 sa Neptunom. Razlog za to je što je letelica skrenula kako bi proletela pored Tritona. Taj manevar je doveo Vojadžer 2 iznad Neptunovog severnog pola, pre nego što je letelica skrenula i zatim bila usmerena da počne da „ponire nadole, izvan ravni Sunčevog sistema“, gubeći pritom na brzini.

Vojadžer 2, zapravo, nije imao dovoljnu brzinu da napusti Sunčev sistem sve dok nije proleteo pored Jupitera.

- Dobio je oko 10 kilometara po sekundi kod Jupitera, oko 5 kilometara po sekundi kod Saturna, oko 2 kilometra po sekundi kod Urana, a izgubio oko 2 kilometra po sekundi kod Neptuna - navelo je Planetarno društvo.

U svakom slučaju, ove velike brzine su omogućile obema letelicama ne samo da se kreću brzo, već i da na kraju stignu u međuzvezdani prostor.

Vojadžer 1 Foto: Elif Acar / AFP / Profimedia

Sonda Vojadžer 2 lansirana je 20. avgusta 1977, a Vojadžer 1 nešto kasnije – 5. septembra 1977. Vojadžer 1 je napustio Sunčev sistem 25. avgusta 2012, a 5. novembra 2019. to je učinio i Vojadžer 2.

Laboratorija za mlazni pogon agencije NASA, koja upravlja ovom misijom, pažljivo isključuje instrumente po potrebi, a nedavno je na obema letelicama sprovela proceduru „Veliki prasak“ kako bi što bolje preraspodelila napajanje. Cilj je da se što duže izvuče maksimum naučnih podataka iz obe letelice, jedinih međuzvezdanih glasnika koje imamo.

Stručnjaci često govore da se sonde Vojadžer 1 i Vojadžer 2 sada nalaze „na neprijateljskoj teritoriji“ i da u „međuzvezdanom prostoru izbegavaju metke“.

Vojadžer Čuvena zlatna ploča koja je na letelicama Vojadžer 1 i Vojadžer 2... Foto: Universal images group / Profimedia

Obe letelice nose kroz svemir takozvanu „zlatnu ploču“. Na njoj su snimci sa Zemlje, od zvukova životinja i muzike iz različitih epoha do poruka za vanzemaljce na 59 jezika. Jedan od tih jezika je i srpski, a poruka koju je izgovorio Milan Smiljanić glasi: „Želimo vam sve najlepše sa naše planete“.

(Telegraf Nauka/Space.com)

Video: Dr Ejlem Ozdogan o Taš Tepeleru

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>