• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Otkriće nove egzoplanete za bolje razumevanje formiranja planeta

Vreme čitanja: oko 2 min.

Međunarodni tim naučnika je otkrio neobičnu planetu veličine Jupitera koja kruži oko zvezde male mase zvane TOI-4860, locirane u sazvežđu Gavran.

  • 0

Novootkriveni gasoviti džin, nazvan TOI-4680b, predstavlja neobičnu planetu zbog dva razloga: ne očekuje se da zvezde tako male mase budu domaćini planetama kao što je Jupiter, i čini se da je ta planeta naročito obogaćena teškim elementima.

Planeta je prvobitno identifikovana pomoću NASA satelita za posmatranje egzoplaneta kao kapljica svetlosti dok je prolazila ispred svoje zvezde domaćina, ali sami ti podaci nisu bili dovoljni da potvrde da se radi o planeti, piše Science Daily.

Naučnici su koristili Južnu opservatoriju SPECULOOS u pustinji Atakama u Čileu da izmere planetarni signal u nekoliko talasnih dužina i potvrde planetarnu prirodu. Astronomi su takođe posmatrali planetu malo pre i nakon što je nestala iza svoje zvezde, primetivši da nema promene u pogledu svetlosti, što znači da je planeta nije emitovala. Konačno, u saradnji sa japanskom grupom pomoću teleskopa Subaru na Havajima, izmerili su masu planete radi potpune potvrde.

Ovaj rad je inicirala grupa studenata na doktorskim studijama u okviru projekta SPECULOOS. Džordž Drensfild, jedan od tih studenata, objašnjava: „Po kanonskom modelu formiranja planeta, što je manja masa zvezde, manje je masivan disk materijala oko zvezde. Pošto su planete napravljene od tog diska, uveliko se očekivalo da se planete velike mase poput Jupitera ne formiraju. Međutim, bili smo radoznali i hteli smo da proverimo planetarne kandidate da bismo videli da li je to moguće. TOI-4860 je naša prva potvrda i takođe zvezda najmanje mase koja je domaćin planeti tako velike mase“.

Amori Trio, profesor egzoplanetologije na Birmingemskom univerzitetu i vođa studije, kaže: „Nagoveštaj šta se moglo desiti je skriven u svojstvima planete, koja izgleda kao naročito obogaćena teškim elementima. Nešto slično smo detektovali i kod zvezde domaćina, tako da je moguće da je obilje teških elemenata bilo katalizator za proces formiranja planete“.

Novom gasovitom džinu treba oko 1,52 dana da kompletira orbitu oko svoje zvezde, ali pošto je to hladna zvezda male mase, samu planetu možemo nazivati „vrući Jupiter“.

Matilde Timermans, još jedan član projekta SPECULOOS, sa Univerziteta Lijež u Belgiji, zaključuje: „Zahvaljujući njenom vrlo kratkom orbitalnom periodu i svojstvima njene zvezde domaćina, otkriće TOI-4860b daje sjajnu priliku da se izučavaju atmosferske osobine vrućeg Jupitera i nauči više o načinu formiranja gasovitih džinova“.

Istraživači su nedavno nagrađeni vremenom za Veoma veliki teleskop u Čileu, koje nameravaju da upotrebe za potvrđivanje još nekoliko planeta sličnih svojstava.

(Telegraf Nauka/Science Daily)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>