
Da li NASA gubi svemirsku trku?
Pozivi da Sjedinjene Američke Države do kraja decenije ponovo pošalju astronaute na Mesec postaju sve glasniji, dolazeći kako od republikanaca i demokrata, tako i od naučne zajednice, a američka svemirska agencija NASA planira da u ključnoj fazi misije koristi svemirski brod "Starship" kompanije SpaceEks.
Svemirski brod "Starship" (u prevodu "Zvezdani brod") je najveći raketni sistem ikada konstruisan, ali, piše CNN, ostaje neizvesno da li će ta letelica uopšte biti spremna i funkcionalna za planiranu misiju. Istovremeno sa problemima, sve snažniju konkurenciju u drugoj svemirskoj trci predstavlja Kina.
- Kineska nacionalna svemirska agencija gotovo sigurno će prevesti ljude na Mesec u narednih pet godina - upozorio je Bil Naj, direktor neprofitne organizacije "The Planetary Society", tokom protesta protiv smanjenja budžeta za nauku u Sjedinjenim Državama.
"Starship" se i dalje nalazi u ranoj fazi razvoja. Tokom 10 test letova, čak šest puta je došlo do neuspeha, uključujući i nedavnu eksploziju prototipa tokom testiranja na zemlji. Među ključnim izazovima je i pitanje punjenja goriva u orbiti, postupak koji do sada nikada nije izveden ni sa jednom letelicom, a neophodan je zbog veličine i dizajna "Starshipa". Još nije poznato ni koliko će tankera biti potrebno za jednu misiju sletanja na Mesec.
Dok su iz SpaceEksa 2024. godine procenili da bi broj mogao biti "oko 10", inženjeri NASA iz Svemirskog centra Džonson u Hjustonu sada procenjuju da bi za jednu misiju moglo biti potrebno više od 40 lansiranja letelica koje služe isključivo za transport goriva, prema navodima bivšeg zvaničnika NASA koji je želeo da ostane anoniman. Napominje se da se te procene odnose na trenutno aktivnu verziju "Starshipa", poznatu kao V2, dok se očekuje da će unapređena verzija biti predstavljena nakon sledećeg test leta.
- Bez obzira na to da li je potrebno 10 ili 40 lansiranja, put koji je NASA odabrala za povratak na Mesec izuzetno je složen - ocenio je Džim Brajdenstajn, bivši administrator NASA, tokom saslušanja u Senatu u septembru.
Odluka o korišćenju "Starshipa" doneta je 2021. godine, u periodu kada NASA nije imala rukovodstvo. Zbog ogromnih dimenzija i potrebe za dopunjavanjem goriva, plan za misiju sletanja na Mesec pod nazivom Artemis III znatno je složeniji u odnosu na Apolo misije iz 20. veka. Artemis program ima ambiciju da ostvari mnogo složenije zadatke od Apola, uključujući i istraživanje južnog pola Meseca, područja koje je uglavnom neistraženo, a za koje se veruje da sadrži vodu u obliku leda ispod površine.

Po sadašnjoj mapi puta za Artemis III, misija počinje lansiranjem jednog praznog "Starshipa" koji će služiti kao orbitalni depo za dopunu goriva. Ovaj brod će čekati u orbiti dok dodatne "Starship" letelice, koje će nositi samo gorivo, ne stignu, spoje se i dopune rezervoare. Ukoliko NASA uspe da realizuje ovu misiju do sredine 2027. godine, pobediće Kinu, koja planira da izvrši sletanje svojih astronauta na Mesec do 2030. godine.
Kada je reč o prvoj svemirskoj trci, Sovjetski Savez započeo je silovito – 1957. su prvi lansirali satelit Sputnjik u svemir, 1959. poslali su satelit Luna 1 da proleti kraj Meseca, a iste godine Luna 3 je prva fotografisala dalju stranu Meseca, 1961. Jurij Gagarin je postao prvi čovek u svemiru, a onda su 1966. spustili i letelicu Luna 9 na lunarnu površinu. Međutim, u finišu je pobedila Amerika sa programom Apolo – 1968. prva ljudska posada stigla je do lunarne orbite, a onda su se 1969. i prvi ljudi spustili na Mesec. Međutim, SAD su 1972. prekinuli lunarna istraživanja, dok je SSSR to uradio 1976.

Nakon toga, decenijama nije bilo uspešnog sletanja na Zemljin satelit, ali je u 21. veku Kina odlučila da to promeni. Od 2007. do danas bilo je šest Čange (Chang‘e) misija, tokom kojih je bilo i skeniranja satelita 2007, sletanja 2010, slanja rovera u ispitivanja… Tek 2023. Indija je uspela da postane četvrta zemlja koja je poslala letelicu na Mesec, a godinu kasnije to je pošlo za rukom i Japanu. Rusija je doživela debakl kada je pokušala da pošalje Lunu-25 na Mesec 2023, a delimičan uspeh imala je Amerika 2024. i 2025. godine – IM-1 Odisej i Blue Ghost M1 uspešno su sleteli na lunarnu površinu, ali IM-2 Atina i Peregin nisu.
(Telegraf Nauka/Tanjug)
Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.