Kriosfera je degradirana ispod svih bezbednih granica: To je sistematska pretnja Zemlji, ekosistemu i ljudima
Zdravlje kriosfere, zamrznutih delova naše planete poput ledenog pokrivača, glečera, morskog leda, permafrosta i snežnog pokrivača, degradirano je ispod svih bezbednih granica. To je nova globalna procena zdravlja kriosfere objavljena u žurnalu Science i predstavljena na COP31, saopštio je Stokholmski centar za otpornost Univerziteta u Stokholmu.
Klimatske promene za koje je kriv čovek degradirale su kriosferu ispod svih bezbednih ekoloških granica, što sad predstavlja sistematsku pretnju sistemima na Zemlji od kojih čovečanstvo suštinski zavisi, navode istraživači.
Istraživanje naglašava da je degradacija kriosfere sada predstavlja sve veću dugoročnu pretnju po planetu, njene ekosisteme i ljudska društva, navodi se u upozorenju.
Zaleđeni predeli kriosfere imaju nezamenljivu ulogu u regulisanju energetskog, vodnog, ugljeničnog i metanskog ciklusa na Zemlji, kao i sposobnost skladištenja ugljenika. Njihovo urušavanje dovodi u opasnost zajednice, ekosisteme i dragocene izvore slatke vode tako što ubrzava rast globalne temperature, porast nivoa mora, degradaciju ekosistema i verovatnoću katastrofalnih poplava i suša – što predstavlja pretnju po zajednice širom planete, a posebno u polarnim, visokoplaninskim, priobalnim i nizijskim oblastima.
Novu studiju predvodio je istraživač Centra Bo Su, a sastavio ju je interdisciplinarni i međunarodni istraživački tim od više od 30 naučnika.
- Kriosfera je već premašila svoj planetarni bezbedni operativni prostor, ugrožavajući zaleđene temelje naše planete koji su milenijumima održavali ljudske civilizacije - rekao je dr Bo Su, glavni autor rada i istraživač u Stokholmskom centru za otpornost i na Pekinškom pedagoškom univerzitetu, kao i kopredsedavajući Radne grupe za upravljanje kriosferom pri IACS-u.
- U poređenju sa drugim sferama Zemljinog sistema, naše sistematsko razumevanje kriosfere stiglo je kasno – tek poslednjih decenija počeli smo da prepoznajemo njenu presudnu ulogu u očuvanju planetarne stabilnosti, otpornosti i pogodnosti za život, kao i da sagledavamo ozbiljnost njene tekuće degradacije. Oslanjajući se na najnovija dostignuća u naukama o kriosferi i Zemljinom sistemu, ovaj rad predstavlja celovit okvir za procenu uloge kriosfere u otpornosti Zemljinog sistema – dodao je on.
Degradacija zaleđenih predela prvenstveno je izazvana klimatskim promenama uzrokovanim ljudskim delovanjem, uz regionalne ljudske poremećaje koji uključuju emisije crnog ugljenika (čađi) i širenje industrije i infrastrukture. Autori stoga pozivaju donosioce politika da predloženi SOS koriste kao naučnu osnovu za postavljanje preventivnih ciljeva i strategija za ograničavanje emisija gasova sa efektom staklene bašte i crnog ugljenika, kao i za smanjenje lokalnih ljudskih uticaja.
(Telegraf Nauka/Stockholm Resilience Center)
Video: Taš Tepeler - prava kolevka civilizacije
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.