Lajmska bolest trajno oštećuje telo: Promene nastaju u koštanoj srži
Infekcija bakterijom Borrelia burgdorferi, uzročnikom lajmske bolesti, može da dovede do trajnih promena u imunološkom sistemu, čak i nakon izlečenja. To je pokazala nova studija koju su predvodili istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Tafts, saopštio je Univerzitet Tafts.
Promene nastaju u koštanoj srži, gde se stvara veliki broj imunskih ćelija u telu, što potencijalno menja način na koji imunosistem reaguje na buduće pretnje.
Rezultati, objavljeni u žurnalu iScience, pružaju nove naznake o tome kako infekcija može imati efekte koji opstaju i nakon što bakterije nestanu. Istraživači kažu da bi ovaj rad u krajnjoj liniji mogao pomoći u prepoznavanju bioloških markera povezanih sa produženim simptomima nakon lajmske bolesti i ukazati na potencijalne ciljeve za lečenje.
- Čitav životni vek infekcija i izloženosti zapaljenskim procesima stvara male beleške, takozvane epigenetske promene, u zapisu imunosistema o svemu sa čime se do sada susreo. Naša studija je pokazala da epigenetske promene u koštanoj srži, koje utiskuje infekcija bakterijom Borrelia burgdorferi, mogu u suštini da preprave „biografiju“ imunosistema i način na koji on reaguje tokom vremena – rekla je Tanja Petnicki-Ocvijeja (Tanja Petnicki-Ocwieja), starija autorka studije i profesorka molekularne biologije i mikrobiologije na Medicinskom fakultetu.
Kako bi istražili dugoročne efekte lajmske bolesti, istraživači su koristili mišji model za ispitivanje ćelija koštane srži nakon infekcije, uključujući i miševe koji su naknadno primali antibiotike. Otkrili su da je infekcija bakterijom Borrelia burgdorferi izazvala jasne epigenetske promene - hemijske modifikacije koje mogu uticati na to koji će geni biti uključeni ili isključeni - u ćelijama koštane srži.
Efekti su bili naročito izraženi kod makrofaga, imunskih ćelija koje nastaju u koštanoj srži i koje prve reaguju na infekciju. Makrofagi otkrivaju potencijalne pretnje, okružuju napadačke mikrobe i oslobađaju hemijske signale koji pozivaju druge imunske ćelije da napadnu uljeze.
Makrofagi koje su proizvodili miševi prethodno izloženi bakteriji Borrelia burgdorferi pokazali su potisnutu ekspresiju gena uključenih u ovaj zapaljenski odgovor najmanje 15 nedelja nakon infekcije.
- Kada se makrofagi prvi put sretnu sa bakterijom Borrelia burgdorferi, oni oglašavaju uzbunu koja govori drugim imunskim ćelijama da dođu i unište bakterije. Ali nakon što se ove epigenetske promene utisnu u koštanu srž, čini se da makrofagi ređe oglašavaju tu uzbunu – rekla je Petnicki-Ocvijeja.
Značajno je to što je izmenjen imunski odgovor zabeležen i kod miševa koji su dobijali antibiotike, što ukazuje na to da se neke promene mogu dogoditi relativno rano tokom infekcije i da ne zahtevaju dugotrajnu ili aktivnu bakterijsku bolest.
- Ovo sugeriše da je već prvi kontakt pojedinca sa bakterijom Borrelia burgdorferi dovoljan da izazove dugoročne posledice po imunski odgovor - rekao je Juelin Džong (Yuelin Zhong), doktorand imunologije na Fakultetu za biomedicinske nauke i prvi autor studije.
Ovi rezultati ne dokazuju da se takve imunske promene javljaju kod ljudi sa lajmskom bolešću niti da one izazivaju uporne simptome. Kako bi utvrdili da li su ove promene značajne za ljudsku bolest, istraživači u sledećem koraku žele da ispitaju epigenetske markere kod ljudi nakon infekcije lajmskom bolešću.
Petnicki-Ocvijeja će sarađivati sa koautorom Lindenom Huom (Linden Hu), profesorom imunologije na Medicinskom fakultetu, kako bi analizirali imunske ćelije koje cirkulišu u krvi pacijenata iz velike multiinstitucionalne studije koju predvodi Tafts, a koja prati pacijente do 15 meseci nakon postavljanja dijagnoze lajmske bolesti.
Istraživači se nadaju da će ovaj rad pomoći da se utvrdi da li ljudi kod kojih se razviju produženi simptomi imaju drugačije epigenetske obrasce u odnosu na one koji se oporave bez trajnih simptoma.
- Nadam se da ćemo sekvencirati ove epigenetske oznake kako bismo napravili profile onoga što lajmska bolest čini imunosistemu pojedinca. To zatim možemo iskoristiti da vidimo da li se profili pacijenata koji imaju dugoročne simptome razlikuju od profila pacijenata koji su se uspešno oporavili - rekla je Petnicki-Ocwieja.
Ako takve razlike budu pronađene, mogle bi pružiti tragove o tome zašto neki ljudi nastavljaju da osećaju simptome i nakon lečenja lajmske bolesti - i potencijalno pomoći istraživačima da identifikuju biomarkere za produženu bolest ili nove načine za lečenje ovog upornog umora, bola u zglobovima ili kognitivnih poteškoća.
Lajmska bolest je multisistemsko oboljenje koje izaziva bakterija Borrelia burgdorferi, a prenose je krpelji. Zahvata prvenstveno kožu, a zatim srce, zglobove i centralni nervni sistem.
(Telegraf Nauka/Tufts Now)
Video: Taš Tepeler - prava kolevka civilizacije
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.