Spektakularno otkriće: Evolucija ovih stvorenja brža je nego što je iko očekivao
Nova studija koja poredi invazivne morske krastače u Japanu i Australiji otkrila je da su se značajne promene u veličini i obliku tela razvile mnogo brže nego što su sugerisale dugogodišnje ideje o tempu evolucije. Istraživači su merili i vagali jedinke morskih krastača (Rhinella marina) ulovljene u divljini na suptropskom ostrvu Išigaki u južnom Japanu i uporedili ih sa onima iz Australije, sa Havaja i iz Južne Amerike. Rad je objavljen u žurnalu Royal Society Open Science.
Najupečatljivija razlika bila je u apsolutnoj veličini tela - odrasle krastače sa Išigakija bile su teške u proseku 190 grama u poređenju sa 135 grama, koliko teže one iz Australije, a njihova prosečna dužina iznosila je 122 milimetara naspram 111 milimetara, piše Phys.org.
Krastače sa Išigakija takođe su imale šire glave, kraće prednje i duže zadnje noge u poređenju sa jedinkama sa drugih lokacija.
Morske krastače su iz svoje postojbine u severoistočnoj Južnoj Americi prenete u više od 40 zemalja širom sveta - prvo u Portoriko, zatim na Havaje, a odatle u Australiju tokom 1930-ih godina. Krastače na Išigaki su donete sa Havaja (preko Tajvana i ostrva Daito) 1978. godine.
- S obzirom na to da su ove populacije krastača u Japanu i Australiji delile zajedničku istoriju na Havajima do 1930-ih, ove razlike u veličini i obliku tela razvile su se za manje od 100 godina - izjavio je profesor Rik Šajn, evolucioni biolog i ekolog sa Univerziteta Makvori u Sidneju, i dodao:
- Ideja da se evolucione promene dešavaju izuzetno sporim tempom dovedena je u pitanje novim dokazima koji pokazuju brze promene kod vrsta koje se suočavaju sa novim izazovima, kao što je preseljenje u drugačije stanište.
Studija nije prikupila dovoljno podataka koji bi istraživačima sa Univerziteta Makvori, Univerziteta u Sidneju i Univerziteta u Kjotou omogućili da testiraju alternativne hipoteze o tome šta bi moglo da pokreće promene u veličini tela.
- Nemamo jasnu predstavu o evolucionim silama koje bi mogle biti uključene, tako da ne možemo reći zašto su se telesna masa i oblik promenili kod krastača u japanskom sistemu - rekao je profesor Šajn.
Ipak, istraživači pretpostavljaju da bi veće telo krastača sa Išigakija moglo biti odraz povoljnih klimatskih uslova, naročito padavina tokom cele godine, ili uticaja manjeg pritiska predatora na ovom ostrvu gde oni ne postoje.
(Telegraf Nauka/Phys.org)
Video: Prirodnjački muzej dobija svoju zgradu posle 130 godina
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.