Somovi bumbari snimljeni kako se penju uz vodopad u hiljadama

D. M.
D. M.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Naučnici ne znaju mnogo o retkom somu bumbaru iz brazilskih reka. Jedan istraživački tim je imao sreću da posmatra hiljade tih riba kako se penju uz vodopad, verovatno radi pronalaženja prilike za parenje.

Napravljen je dosad neviđen snimak kako se hiljade tih somova penju uz vodopad na jugu Brazila – prva detaljna opservacija migracije te vrste.

Som bumbar (Rhyacoglanis paranesis) je dobio ime po crnim mrljama na narandžastom telu i veoma maloj veličini – do devet centimetara. Male skačuće ribe snimljene su kako se penju po klizavim stenama u rasponu od 1-4 metra visoko iza vodopada na reci Akidauana.

Naučnici ne znaju gotovo ništa o ponašanju ove retke vrste. Međutim, godine 2024, naučnici su u brazilskoj državi Mato Groso do Sul dokumentovali taj spektakl pošto su ih pozvali pripadnici policije za životnu sredinu.

Rod Rhyacoglanis obuhvata devet vrsta malog soma koje žive u rečnim basenima Amazon, Orinoko i La Plata. Ovaj rod je retko sakupljan i još ređe posmatran, kažu naučnici sa Federalnog univerziteta Mato Groso do Sol. Zbog toga je velika skupina koja je dokumentovana toliko izvanredna i nije bilo ranijih pokazatelja da je takvo ponašanje deo prirodne istorije ovog roda.

U novoj studiji, naučnici izveštavaju da se somovi bumbari penju samo u kasnijem delu dana. Tokom toplijih popodneva pronalazili su sklonište u senci ispod stena. Međutim, oko šest sati posle podne po lokalnom vremenu, dok bi Sunce zalazilo, hiljade njih počinjale bi svoj uspon.

Počev od malih jezeraca povezanih sa rekom, somovi su se uspinjali preko strmih i vertikalnih površina stena. Na ravnim stenama je bilo toliko riba da su se penjale jedna na drugu. U pomami od penjanja, neki somovi su se čak penjali po plastičnoj kanti naučnika.

Somovi su se penjali držeći peraja pravo i koristeći ljuljanje s jedne na drugu stranu i obrtanje repa da bi se potisnuli napred. Naučnici spekulišu da ribe možda proizvode usisni mehanizam kako bi se prilepile za stenu tokom penjanja formirajući malu duplju između svog tela i stene.

Istraživači ne znaju zašto su se somovi penjali uz vodopad, ali pretpostavljaju da su migrirali uzvodno radi reprodukcije. Grupa penjača uključuje i mužjake i ženke, uglavnom odrasle. Ovo ponašanje je počelo u novembru – početak kišne sezone – nakon veoma suve zime.

„Sve ukazuje da se radi o raproduktivnom okupljanju. Desilo se odmah posle duge i jake suše u regionu i nagli rast nivoa vode je pokrenuo mrešćenje vrste, proizvodeći ogromnu koncentraciju ribe kakva ranije nije viđena“, kažu istraživači.

O migraciji male ribe u brazilskim rekama se nedovoljno zna, pošto se većina studija fokusira na veće ribe značajne za industriju. Nedovoljno znanje o vrstama manje ribe moglo bi biti posledica toga što se migracije dešavaju brzo i u veoma specifičnim uslovima životne sredine, zbog čega lako promaknu naučnicima.

Ovo otkriće pokazuje koliko su rečna staništa bitna za životne cikluse malih riba, kažu istraživači, s obzirom na projekte postavljanja brana koji prete da će dovesti do fragmentacije brazilskih rečnih staništa i ometati migraciju riba.

Dokumentovanje i deljenje ovog tipa ponašanja…ističe potrebu za očuvanjem prirodnih staništa, naročito brzih tokova vode, kažu naučnici. Ove staništa su često potisnuta rezervoarima za hidroelektričnu energiju, zbog čega vrste adaptirane na ove životne sredine potpuno nestaju.

(Telegraf Nauka/Live Science)

Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>