
Crna sluz pronađena na tehničkom pregledu: Reč o potpuno NOVOM OBLIKU ŽIVOTA, istraživači u šoku
U kućištu kormila istraživačkog broda Blue Heron, koje se redovno podmazuje tehničkim uljima i gotovo nikada ne otvara bez potrebe, pronađena je gusta crna sluz. Na prvi pogled delovala je kao ostatak podmazivača i nečistoća, ali se ispostavilo da u sebi krije kompleksan mikrobiološki svet — uključujući potpuno novi red arheja i potencijalno novu bakterijski filum. Ova slučajna situacija, zabeležena tokom rutinskog tehničkog pregleda, prerasta u jedno od najneobičnijih mikrobioloških otkrića poslednjih godina, prenosi Popular Mechanics.
Brod Blue Heron, kojim upravlja istraživački centar Large Lake Observatory na Univerzitetu Minesote, redovno se koristi za naučna istraživanja u oblasti Velikih jezera. Tokom jedne tehničke provere, nadzornik broda Dag Rikets primetio je crnu, viskoznu masu unutar kućišta kormilarske osovine. Umesto da je ukloni kao nečistoću, odlučio je da je prosledi mikrobiolozima na Univerzitetu Minesote u Dulutu.
Uzorak, nazvan „ShipGoo001“, detaljno je analiziran u laboratoriji koju vodi dr Kodi Šik, specijalista za mikrobe koji nastanjuju ekstremne i neuobičajene sredine. Prvi nalazi su bili iznenađujući: crna sluz je sadržala DNK u sasvim očuvanom stanju i dovoljno biomase za dalju genetsku analizu. Pokazalo se da u toj naizgled običnoj sluzi žive organizmi koje nauka do sada nije opisala.
Detaljnom analizom, tim je uspeo da rekonstruiše 20 genoma mikroorganizama iz uzorka. Kada su ih uporedili s poznatim podacima, otkrili su da jedan od njih pripada potpuno novom redu arheja, a drugi najverovatnije do sada nepoznatom bakterijskom filumu.
Arheje su mikroorganizmi koji se često nalaze u ekstremnim prirodnim uslovima — u geotermalnim izvorima, dubokim okeanskim pukotinama, visoko slanim ili kiselo-baznim sredinama. Otkrivanje arheja unutar brodske opreme, u tehnički zatvorenoj sredini, bilo je potpuno neočekivano. Kućište kormila, kako se pokazalo, nudi stabilne uslove bez kiseonika i s nešto povišenom temperaturom, što je pogodovalo razvoju anaerobnih mikroorganizama.
Prema Šikovoj pretpostavci, moguće je da su mikrobi uneti putem tehničkog ulja ili maziva, i da su, u povoljnim uslovima, polako formirali mikroskopske zajednice.
Ovo otkriće pokazuje da priroda može da nastanjuje i prostore koji su u potpunosti rezultat ljudske konstrukcije. Istraživači su do sada retko obraćali pažnju na brodske komponente kao potencijalna mikrobiološka staništa, za razliku od prirodnih ekstremnih sredina koje se redovno istražuju.
- Nisam očekivao da ćemo nešto značajno pronaći u brodskoj opremi. Ali upravo to pokazuje koliko toga još ne znamo o interakcijama između mikroba i infrastrukture koju svakodnevno koristimo - izjavio je Šik.
Otkrivanje “ShipGoo001” desilo se bez unapred postavljenog cilja ili plana. Da nije bilo Riketsove odluke da zadrži uzorak, i Šikovog prostora da ga analizira iz čiste znatiželje, ovaj mikrosvet bi prošao neprimećen. Ovakve situacije podsećaju koliko je važno u nauci ostaviti prostor za neplanirano istraživanje i slobodno ispitivanje.
- Retko imamo vremena za istraživanja koja nisu deo već odobrenih projekata. Ali upravo ovakvi slučajevi pokazuju zašto je važno zadržati prostor za radoznalost - rekao je Šik.
Neke od otkrivenih vrsta u uzorku proizvode metan, što im daje potencijalnu primenu u oblasti obnovljive energije, posebno u razvoju biogoriva. Uz to, proučavanje njihovih genetskih i biohemijskih osobina moglo bi doprineti razumevanju evolucije anaerobnog metabolizma i prilagođavanja životu u zatvorenim sistemima.
Istraživački tim planira da kompletne genome otkrivenih organizama objavi javno, a naučni rezultati biće predstavljeni u recenziranom časopisu u narednim mesecima.
Ako se nešto može zaključiti iz ovog slučaja, to je da ne postoji „nevažno“ mesto za posmatranje života. Ponekad, otkrića ne dolaze iz složenih misija u dubokom okeanu ili svemiru, već iz jednostavne odluke da se ne baci ono što deluje kao nebitan ostatak tehničke rutine.
(Telegraf Nauka / Popular Mechanics)
Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.