Glodari u oblasti Čikaga evoluiraju radi prilagođavanja gradskom životu

D. M.
D. M.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Lobanje veverica i voluharica iz perioda od 125 godina odražavaju promene u ishrani i izloženosti buci.

Generalno, evolucija je dug, spor proces malih promena koje se prenose generacijama, što dovodi do novih adaptacija i čak novih vrsta tokom hiljada ili miliona godina.

Međutim, kad su živa bića suočena da drastičnim promenama u okruženju, ponekad se vrlo brzo adaptiraju da bi bolje preživljavala. Naučnici su nedavno pronašli primer evolucije u realnom vremenu, skriven u fiokama Muzeja Fild u Čikagu.

Poredeći lobanje veverica i voluharica iz oblasti Čikaga, sakupljenih tokom prošlih 125 godina, istraživači su pronašli dokaze da se ovi glodari prilagođavaju životu u sve urbanijem okruženju.

Kolekcije Muzeja Fild sadrže više od 245.000 uzoraka sisara iz celog sveta, ali su naročito dobro predstavljene životinje iz Čikaga. Postoje primerci stari više od 100 godina i nalaze se u jednako dobrom stanju kao oni sakupljeni bukvalno ove godine.

Istraživači su izabrali dva glodara uobičajena za Čikago: veverice i voluharice. „Izabrali smo te dve vrste jer imaju različitu biologiju i mislili smo da možda drugačije reaguju na stresove usled urbanizacije“, kažu istraživači.

Veverice provode većinu vremena iznad tla i jedu veoma raznovrsnu hranu, uključujući orašaste plodove, semenke, voće, insekte i čak žabe. Voluharice su poput hrčaka, uglavnom jedu biljke i mnogo vremena provode u podzemnim jazbinama.

Istraživači su izmerili lobanje 132 veverice i 193 voluharice. Pažnja je posvećena lobanjama jer sadrže informacije o senzornim sistemima i ishrani i obično koreliraju sa ukupnom veličinom tela. Lobanje mogu dati uvide u to kako se životinje menjaju na razne, evoluciono relevantne načine – kako se odnose prema okruženju i kako primaju informacije.

Izmereni su različiti delovi lobanja: sveukupna dužina i dužina nizova zuba. Takođe su napravljeni 3D snimci lobanja 82 veverice i 54 voluharice. Ovaj deo analize, poznat kao geometrijska morfometrija, uključuje digitalno slaganje snimaka jednog na drugi i poređenje distanci između različitih tačaka.

Analize su otkrile male, ali značajne promene u lobanjama glodara tokom proteklog veka. Lobanje veverica su postale veće s vremenom, ali je niz zuba duž strana njihovih usta postao kraći. Koštane izbočine u lobanjama voluharica, gde se nalazi unutrašnje uho, smanjile su se s vremenom. Međutim, nije bilo jasno zašto je došlo do promene.

Radi pronalaska objašnjenja, naučnici su se okrenuli istorijskim podacima o temperaturi i nivoima urbanizacije. Otkriveno je da promene klimata ne objašnjavaju promene u lobanjama glodara, ali da stepen urbanizacije objašnjava. Različit način promene lobanja mogao bi biti povezan sa različitim načinima na koje je sve urbanije stanište uticalo na njih.

„Tokom proteklog veka, veverice u Čikagu postaju veće, ali njihovi zubi postaju manji. Smatramo da je to verovatno povezano sa vrstom hrane koju jedu. Veovatno jedu više hrane koja ima veze sa ljudima, što ih čini većima, ali ne nužno i zdravijima. U isto vreme, njihovi zubi su manji – mislimo da je razlog to što jedu manje tvrde hrane, kao što su orašati plodovi i semenje koje bi normalno jele“, kažu istraživači.

Voluharice su, s druge strane, imale manje koštane strukture povezane sa sluhom. Verovatno zato što je grad bučan, tako da bi te manje kosti mogle ublažiti preteranu buku u okruženju.

Iako su ovi glodari bili sposobni za evoluciju malih promena da bi sebi olakšali život među ljudima, lekcija nije da će se životinje prosto adaptirati na bilo šta s čim se suoče. Ove voluharice sa manjih ušnim kostima i veverice sa manjim zubima, pak, dokaz su koliko snažno ljudi utiču na našu životnu sredinu i našu sposobnost da svet učinimo težim za život životinja. Ovo je poziv za buđenje.

„Nalazi jasno pokazuju da uticaj na životnu sredinu ima primetan efekat na živi svet“, kažu istraživači. „Promena se verovatno dešava ispred našeg nosa, ali je ne vidimo dok ne upotrebimo resurse kao što su muzejske kolekcije“.

(Telegraf Nauka/EurekAlert)

Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>