
Otrovni čekićoglavi crvi ubice okupiraju Ameriku! Ako ih neko preseče na pola, desi se POTPUNI UŽAS
U Teksasu se suočavaju s neobičnim, ali zabrinjavajućim fenomenom – invazijom otrovnih crva čekićaste glave, poznatih po svom karakterističnom izgledu i opasnim osobinama. Ovi neobični stvorovi, čije je prisustvo u porastu nakon višenedeljnih obilnih kiša, izazivaju pažnju stručnjaka i stanovnika. Crvi čekićaste glave (poznati i kao Bipalium vrste) lako su prepoznatljivi po svom izgledu: imaju ravnu glavu nalik na čekić morskog psa istog imena, svetlu mednu boju, tamniju „kragnu“ oko glave i jednu do pet pruga duž tela. Ovi crvi, koji mogu narasti do 30 cm, poreklom su iz jugoistočne Azije, ali su u Sjedinjene Američke Države verovatno stigli krajem 19. veka, najverovatnije preko hortikulturnih biljaka. U Teksasu su postali uobičajeni u tropskim i suptropskim područjima, posebno u vlažnim uslovima kakve donose obilne kiše.
„Obilne padavine su doslovno 'isprale' ove crve na površinu“, objašnjava Ešli Morgan-Olvera, direktorka za istraživanje i obrazovanje pri Institutu za invazivne vrste Teksasa (TISI). Obično se skrivaju od sunčeve svetlosti ispod lišća, kamenja ili u vlažnom tlu, ali kiše su ih učinile vidljivijim u dvorištima, na pločnicima i u baštama.
Iako na prvi pogled deluju bezazleno, crvi čekićaste glave predstavljaju ozbiljnu pretnju. Oni su grabljivci koji se hrane kišnim glistama, ključnim za zdravlje tla i ekosistema. Smanjenjem populacije kišnih glista, ovi crvi indirektno ugrožavaju rast biljaka i plodnost zemljišta.
Pored toga, crvi luče otrovni hemijski spoj, sličan onom koji se nalazi u nekim ribama, kao zaštitu od predatora. Ovaj neurotoksin može izazvati iritaciju kože kod ljudi ako se crv dodirne golim rukama. Stručnjaci preporučuju nošenje rukavica prilikom rukovanja, čak i ako je crv mrtav. Ako dođe do kontakta, preporučuje se pranje zahvaćenog područja sapunom i vodom, a zatim nanošenje dezinfekcionog sredstva za ruke.
Dobra vest je da crvi nisu opasni za kućne ljubimce. Ako pas ili mačka progutaju crva, mogu osetiti mučninu i povraćati, ali nema dugoročnih posledica. Ipak, zbog njihove lepljive sluzi, crvi se mogu zalepiti za krzno životinja, što može izazvati nelagodu.
Jedna od najfascinantnijih, ali i najproblematičnijih osobina ovih crva je njihova sposobnost aseksualne reprodukcije. Ako se crv preseče na pola, svaki deo može regenerisati novu glavu ili rep, stvarajući dva nova crva u roku od samo deset dana. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da ih ne treba seći ili ubijati na licu mesta.
Umesto toga, preporučuje se bezbedno uklanjanje: crva treba staviti u plastičnu kesu i zamrznuti 48 sati ili potopiti u mešavinu soli i sirćeta. Alternativno, može se koristiti citrusno ulje, koje je takođe efikasno. (Telegraf Nauka/Yahoo News)
Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Свашта свашта
,,Стручњаци препоручују ношење рукавица приликом руковања, чак и ако су црви мртви???" Зашто бисмо се руковали са црвима, без обзира да ли су живи или мртви???
Podelite komentar