• 0

Vreme čitanja: oko 3 min.

Napadi „vukova“ u Indiji: Potrebno je samo da predator nauči da su deca lakši plen

D. M.

Vreme čitanja: oko 3 min.

  • 0
indijski vuk Foto: Wikipedia/Dhaval Vargiya, CC BY-SA 4.0

Indijske vlasti veruju da su vukovi ubili barem 10 osoba u regionu Bahraič u državi Utar Pradeš tokom proteklih meseci, a strah i pometnja su zavladali u tamošnjim selima.

Indijske vlasti pokušavaju da uhvate poslednjeg pripadnika vučjeg čopora koji smatraju odgovornim za smrt dece na severu Indije. Međutim, još ima mnogo pitanja bez odgovora – i neki stručnjaci čekaju definitivne dokaze da su vukovi odgovorni, piše Live Science.

Javljeno je da su devetoro dece i jedna odrasla osoba ubijeni u napadima vukova u regionu Bahraič, a da su desetine ljudi povređene. Mediji su izvestili da indijski vukovi (Canis lupus pallipes) grabe decu koja spavaju na otvorenom i ulaze u kuće kako bi izvukli žrtve iz kreveta.

Šumarska služba je pomoću dronova sa opremom za termalno snimanje i zamki uhvatila pet od šest vukova koji žive u toj oblasti, ali je jedan ostao na slobodi – i izveštaji o napadima se nastavljaju.

Potraga za poslednjim vukom se suočava sa mnogim teškoćama. U toj oblasti se nalaze farme šećerne trske, koje vuku pružaju sklonište, i druge životinje iz porodice vukova ili pasa takođe žive tamo, tako da je veoma teško identifikovati jednog jedinog vuka.

Mediji su izneli niz potencijalnih motiva za napade, uključujući „osvetu“ vukova zato što su ljudi povredili njihove mladunce. Međutim, ne postoje dokazi da se vukovi tako ponašaju.

Biolog iz Indijske akademije nauka misli da je u pitanju vrlo redak slučaj da jedan kanid izvodi predatorske napade da bi „ubio i jeo“ ljude. Čopori kanida obično rastrgnu svoj plen, dok jedan kanid ubija ugrizom za vrat, poput ugriza viđenih kod većine žrtava u Bahraiču, tako da verovatno nije čopor vukova napadao ljude.

Vukovi i drugi predatori obično ne love ljude. Međutim, mogu se osloboditi straha od ljudi i ubijati ako su izgladneli ili ako nam postanu previše bliski. Vukovi mogu postati manje plašljivi ako ih ljudi hrane, drže ih kao ljubimce ili im dozvoljavaju da se pare sa domaćim psima.

Stanovnici Bahraiča su izloženiji napadima jer žive vrlo blizu divljih životinja. To je takođe veoma siromašna oblast, često bez pristojnih kuća, vrata i toaleta. Kad je hrana oskudna, predatori poput vukova mogu naučiti da su deca u ovim oblastima lak ulov.

Indija je doživela velike poraste broja napada vukova u prošlosti. Najmanje 13 dece je izgubilo život tokom verovatnih napada vukova u Biharu 1981-1982, a još smrtonosniji talas napada je odneo živote barem 38 dece u Utar Pradešu 1996. godine.

Početak napada

Trenutni talas napada za koje se pretpostavlja da su ih izvršili vukovi počeo je u martu, kad je trogodišnja devojčica ugrabljena dok je spavala pored majke na otvorenom. Sledeći napadi su se desili tek u julu.

Među potvrđenim žrtvama je jednogodišnji dečak koji je spavao napolju sa porodicom zbog nestanka struje. Vlasti veruju da su vukovi odgovorni za napade jer je dron snimio vučju družinu u toj oblasti u vreme napada.

Međutim, nisu svi uvereni.

Osim šakala Canis aureus, u regionu žive divlji psi i hibridi vukova i pasa. Svi ovi kanidi mogu da ugrizu ljude i nije jasno koja životinja je odgovorna za određeni napad. Bez fotografije, jasnih tragova šapa ili DNK iz dlake ili pljuvačke ili ljudskih ostataka iz izmeta uhvaćenih vukova, kako možemo biti sigurni da vukovi napadaju ljude, kažu stručnjaci.

Lako je pobrkati vukove i druge kanide, naročito noću, kaže istraživač iz Indijskog centra za biološke nauka. Ljudi često brkaju vrste kanida i čak velike mačke.

Stručnjaci opisuju medijsko izveštavanje kao senzacionalizam. Takođe ističu da tigrovi, leopardi, slonovi i zmije ubiju više ljudi nego vukovi. I sve te životinje zajedno odgovorne su za manje smrtnih slučajeva nego automobili. Saobraćajne nesreće se smatraju uobičajenim, a životinjski napadi su retkost i zato privlače pažnju medija.

(Telegraf Nauka/Live Science)

Video: Prirodnjački muzej dobija svoju zgradu posle 130 godina

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>