Veličina je bitna: Kako razlike između polova utiču na razvoj mozga

Foto: Profimedia/mediadrumimages/JamesLewin/Media Drum World

Naučnici iz Centra za evoluciju Milner pri Univerzitetu u Batu u Velikoj Britaniji istraživali su kako seksualni dimorfizam, razlika u veličini između polova, kod sisara utiče na evoluciju genoma, sa posebnim naglaskom na veze između veličine porodica gena za olfaktivne funkcije i razvoja mozga. Rezultati ove studije, objavljeni u časopisu Nature Communications, nude novi uvid u to kako fizičke razlike između polova mogu oblikovati biološke karakteristike i ponašanje sisara, piše Neuroscience news.

Studija je pokazala da vrste sisara sa velikim razlikama u veličini između mužjaka i ženki, kao što su morske foke i slonovi, imaju veće porodice gena koje su povezane sa olfaktivnim funkcijama, tj. čulom mirisa. Na primer, mužjaci morskih slonova mogu biti i do tri puta veći od ženki. Ove vrste ulažu u razvijanje izuzetno razvijenog čula mirisa, što je korisno za prepoznavanje partnera i teritorija. Na osnovu podataka o 124 vrste sisara, istraživači su otkrili da te vrste imaju i manje porodice gena koji su uključeni u razvoj mozga.

Preporučujemo

Ovo otkriće može objasniti zašto vrste sa velikim seksualnim dimorfizmom često koriste mirisne signale kao ključni alat u seksualnoj selekciji i odbrani teritorija. U ovim vrstama, gde su mužjaci često veći od ženki, važnost čula mirisa može prevazići potrebu za kompleksnijim kognitivnim sposobnostima.

Foto: Shutterstock/Willyam Bradberry

S druge strane, vrste sa minimalnim razlikama u veličini između polova, poput delfina i ljudi, pokazale su veće porodice gena koje su povezane sa razvojem mozga. Ove vrste često ulažu više u razvoj složenijih socijalnih struktura i ponašanja, kao što su biparentalna nega i monogamni reproduktivni sistemi. Na primer, kod delfina, koji nemaju značajnu razliku u veličini između polova, visoki nivo društvene organizacije i inteligencije može biti rezultat veće ulaganje u razvoj mozga.

Studija je ukazala na to da vrste sa malim razlikama među polovima često pokazuju složenija socijalna ponašanja i strukture. To može uključivati sofisticirane oblike komunikacije, društvene veze, i interakcije koje zahtevaju naprednije kognitivne sposobnosti. Dakle, u ovim vrstama, veći investicioni trud u razvoj mozga može biti ključ za uspeh u kompleksnim socijalnim okruženjima.

Ova studija ne samo da pruža uvid u povezanost između seksualnog dimorfizma i evolucije genoma, već otvara i pitanja o tome kako druge fizičke karakteristike, poput veličine testisa, mogu uticati na genetsku evoluciju kod sisara. Dr Benjamin Padila Morales, vodeći autor studije, ističe da su rezultati pokazali iznenađujuće jaku povezanost između velikog SSD i proširenih porodica gena za olfaktivne funkcije, dok su porodice gena povezane sa razvojem mozga bile manjih dimenzija.

Foto: Tanjug/AP

Kako istraživanje napreduje, planira se dalja analiza kako veličina testisa i druge fizičke karakteristike utiču na evoluciju genoma sisara. Ova istraživanja mogu pružiti dublje razumevanje kako se različiti evolucioni pritisci, uključujući seksualni dimorfizam, manifestuju u genetskim adaptacijama koje oblikuju biološke i socijalne osobine životinja.

Studija iz Univerziteta u Batu značajno doprinosi našem razumevanju veze između fizičkih osobina i genetskih adaptacija, pružajući temelje za dalja istraživanja u evoluciji mozga i senzorskih funkcija kod sisara.

(Telegraf Nauka / Neuroscience news)