• 1

Vreme čitanja: oko 2 min.

Dinosaurusi su dominirali planetom ne zbog veličine ili strašnih zuba – već zbog načina na koji su hodali

D. M.

Vreme čitanja: oko 2 min.

Dinosaurusi su možda vladali Zemljom više od 160 miliona godina zato što im je način na koji su hodali davao veliku prednost tokom sušne klime u periodu trijasa.

  • 1
Dinosaurusi Foto: Shutterstock

Adaptirajući se na hodanje i na dve i na četiri noge, diverzifikovali su se i nadmašili druge organizme da bi postali dominantni kopneni kičmenjaci krajem trijasa (pre 251,9-201,3 miliona godina) do ekstinkcije pre oko 66 miliona godina u periodu krede (pre 145-66 miliona godina).

U novoj studiji istraživači opisuju kako su dinosaurusi osvojili svet zauzimajući ekološke niše nastale nakon niza ekoloških kolapsa. Pošto su hodali na zadnjim nogama, a kasnije i na sve četiri, dinosaurusi su imali izraženu prednost tokom perioda velikih ekoloških promena, piše Live Science.

Dinosaurusi su bili deo grupe poznate kao Avemetatarsalia koja je evoluirala pored grupe srodnih reptila, Pseudosuchia, koja uključuje pretke savremenih krokodila. Te dve grupe su se pojavile tokom trijasa, nakon permske masovne ekstinkcije pre 252 miliona godina.

Istraživači su koristili fosilizovane kosti nogu 208 vrsta iz grupa Avemetatarsalia i Pseudosuchia i njihovih bliskih rođaka kako bi utvrdili njihove promene tokom vremena.

Kad se prvo pojavila, Pseudosuchia je bila raznovrsnija grupa. Neki pripadnici su hodali na zadnjim nogama, ali je većina zadržala običaj puzanja. Dinosaurusi su isprva bili bipedni i mogli su da trče. Sposobnost da se kreću brzo povećala je njihove sposobnosti da izbegnu predatore i uhvate plen, dajući im prednost tokom sušne klime trijasa.

„Postojao je žestok pritisak u pogledu hrane. Nekako su dinosaurusi, kojih je bilo u manjem broju već 20 miliona godina, bili uspešniji“, kaže glavni autor studije Ejmi Šipli, studentkinja paleobiologije na Bristolskom univerzitetu. „Verovatno su rani dinosaurusi bili dobri u čuvanju vode, kao mnogi gmizavci i ptice danas. Međutim, naša svedočanstva pokazuju da je njihova veća adaptivnost u hodanju i trčanju imala ključnu ulogu“.

Na kraju trijasa, još jedna masovna ekstinkcija eliminisala je većinu grupe Pseudosuchia, osim krokodilomorfa – koji su ostali na četiri noge. Neki dinosaurusi su zadržali uspravni, bipedni stav, dok su drugi opet pali na sve četiri noge. To im je omogućilo diverzifikaciju i zauzimanje širokog spektra ekoloških niša.

Nakon masovne ekstinkcije na kraju trijasa, pojavljuju se zaista ogromni dinosaurusi, dugački više od 10 metara, neki sa oklopom, mnogi na četiri noge, ali mnogi i dalje bipedni poput svojih predaka. Diverzitet njihovog držanja tela i načina hoda značio je da su vrlo adaptivni i to im je obezbeđivalo veliki uspeh na Zemlji toliko dugo.

Iako su dinosaurusi razvili druge odlike koje su doprinele njihovom uspehu – uključujući sposobnost regulisanja temperature pomoću perja i efikasnije mehanizme disanja – istraživači zaključuju da su im veoma raznovrsne strategija kretanja davale bitnu prednost.

(Telegraf Nauka/Live Science)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Daliborr

    14. februar 2024. | 08:35

    Najjači su mi ovi naučnici kad se počnu mlatiti u milionima godina😂😂 tako isto kad oni iznose cifre koliko je univerzum star ili neka planeta

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>