Pametna invalidska kolica vraćaju nezavisnost: Učenici iz Čačka osvojili treće mesto na Galaksija kupu 2026.
Na takmičenju Galaksija kup 2026, održanom krajem marta u Zaječaru, koje organizuju Zajednica elektrotehničkih škola Srbije (ZETŠS) i Nordeus fondacija, uz podršku partnera iz privrede, učenici Tehničke škole iz Čačka osvojili su treće mesto projektom „InvaDrive“ – pametnim električnim invalidskim kolicima koja integrišu IoT tehnologiju i napredne bezbednosne sisteme.
Iza ovog inovativnog rešenja stoje Dušan Đukić, Matija Dragić i Lazar Minić, učenici IV razreda, uz mentorstvo nastavnika Nikole Boškovića iz Tehničke škole i Mladena Dulanovića iz Nordeusa.
Njihov projekat ne predstavlja samo tehnološki iskorak, već i snažan primer kako inženjerska rešenja mogu imati dubok društveni značaj. Kako se navodi, „inovacije nisu samo pitanje napretka, već i društvene odgovornosti“, a upravo je to ideja koja je vodila ovaj tim tokom razvoja.
Najveće zvanično nacionalno takmičenja u inovativnim STEM projektima u Srbiji je pre dve godine transformisano u sveobuhvatni edukativni program zahvaljujući udruživanju obrazovanja i privrede. Zahvaljujuči podršci UniCredit Banke i kompanije Bosch Srbija, organizovan je niz radionica, treninga i edukacija kako bi učesnici programa iz cele zemlje dobili što više savremenih znanja, metodologija i veština i razvijali svoje tehnološke inovacije kao realne. Podrška čak 29 mentora, stručnjaka iz privrede, pomogla je da timovi svoje projekte dodatno unaprede i pripreme se za što bolji nastup pred stručnim žirijem. Čitavo ulaganje dovelo je do toga da ovogodišnji Galaksija kup beleži rekordan broj učesnika, kao i kvalitet inovativnih projekata koji reševaju realne probleme današnjice.
Pametna rešenja za veću samostalnost
Osnova projekta „InvaDrive“ jeste unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom kroz veću sigurnost i autonomiju u kretanju.
- Naš projekat predstavlja „pametnu“ verziju električnih invalidskih kolica koja integriše napredne elektronske senzore i IoT konekciju u realnom vremenu - objašnjava Dušan Đukić.
Ono što ova kolica izdvaja od postojećih rešenja jeste čitav niz naprednih funkcionalnosti. Pored kontrole putem pametnog telefona i regenerativnog punjenja baterije, poseban akcenat stavljen je na bezbednost u saobraćaju.
- Sistem nudi i takozvani „Autopilot“ mod. Aplikacija može da prepozna znakove poput STOP znaka, semafora ili pešačkog prelaza na raskrsnicama, nakon čega se kolica automatski zaustavljaju i šalju upozorenje korisniku - ističe Matija Dragić.
Ideja nastala iz realnih problema
Razvoj projekta započeo je uočavanjem konkretnih prepreka sa kojima se suočavaju korisnici.
„Primetili smo da su klasična tržišna rešenja nepristupačna i izuzetno skupa za osobe kojima su potrebna samo tokom određenog vremenskog perioda“, kaže Dušan.
Upravo iz tog razloga, tim je osmislio drugačiji pristup korišćenju kolica.
„Sistem iznajmljivanja bio bi idealno rešenje za bolničke krugove, velike tržne centre, aerodrome, turističke atrakcije i mesta za banjski turizam“, objašnjava Matija.
Lazar Minić dodatno pojašnjava koncept: „Kolica smo dizajnirali prevashodno za inovativni sistem javnog iznajmljivanja, na principu ‘Rent-a-Car’ modela.“
Bezbednost na prvom mestu
U središtu razvoja nalazila se bezbednost korisnika, ali i njihov osećaj nezavisnosti.
- Bilo nam je od presudne važnosti, jer je glavni cilj ovog rešenja upravo da korisnicima pruži potpunu autonomiju, sigurnost i neuporedivu lakoću kretanja - naglašava Dušan.
Tim je implementirao i dodatne sigurnosne mehanizme.
- U aplikaciju smo implementirali SOS dugme. Ukoliko se korisniku sloši ili se nađe u opasnosti, jednim klikom se automatski šalje uzbuna dispečeru ili staratelju - kaže Matija.
Bezbednost u saobraćaju dodatno je unapređena.
- Dodali smo sistem koji onemogućava ponovno kretanje kolica nakon prepoznavanja saobraćajnog znaka (poput znaka STOP), sve dok korisnik na aplikaciji ne označi da je pročitao upozorenje - objašnjava Lazar.
Tehnički izazovi i inovativna rešenja
Realizacija projekta podrazumevala je rešavanje kompleksnih tehničkih zadataka.
- Jedan od kompleksnijih delova bio je razvoj regenerativnog punjenja. Implementirali smo pasivni točak-generator koji tokom vožnje nizbrdo ili ručnog guranja proizvodi struju, dopunjuje bateriju i napaja svetla - kaže Dušan.
S druge strane, softverska integracija bila je jednako zahtevna.
- Morali smo da obezbedimo visoku stabilnost pri slanju serijskih komandi putem Bluetooth modula, i to bez primetnog kašnjenja, jer je brza reakcija krucijalna za saobraćajnu bezbednost - ističe Lazar.
Kako je radio tim
Podela zadataka bila je ključna za uspešnu realizaciju.
- Lazar i ja smo preuzeli softverski deo posla. Radili smo na pisanju koda koji omogućava mikrokontrolerima da prikupljaju i obrađuju podatke sa senzora - objašnjava Dušan.
Matija je bio zadužen za hardver:
- Fokusirao sam se na konstrukciju, povezivanje senzora i podešavanje Arduino platforme i kontrole motora.
- Kruna našeg softverskog rada bila je mobilna aplikacija, razvijena tako da interfejs bude jednostavan i bez kašnjenja u upravljanju - dodaje Lazar.
Razvoj uz potrebe korisnika
Poseban akcenat stavljen je na realne potrebe korisnika.
- Naš prototip je u potpunosti dizajniran sa povremenim i trajnim korisnicima na umu. Fokusirali smo se na rešavanje njihovih realnih problema na terenu - ističe Lazar.
I nastavnik Nikola Bošković potvrđuje ovakav pristup: učenici su „detaljno sagledali realne potrebe ove grupe građana“, zbog čega su kolica prilagođena i ličnoj upotrebi i sistemu iznajmljivanja u bolnicama i banjama.
Pogled mentora: spoj znanja i društvene odgovornosti
Mentor i nastavnik Tehničke škole u Čačku Nikola Bošković ističe širi značaj projekta i njegov društveni uticaj.
- Usmeravao sam ih ka ideji da inženjerska rešenja moraju davati odgovore na realne probleme. Želeli smo da stvorimo proizvod koji će smanjiti finansijske prepreke i omogućiti autonomiju korisnicima - kaže on.
Jedan od najvećih izazova bio je tehnički deo sistema.
- Bilo je važno obezbediti komunikaciju između Arduino Uno platforme i H-mosta radi savršeno precizne kontrole smera i brzine motora koja ne sme da otkaže u realnim situacijama - objašnjava Bošković.
Bezbednost je testirana detaljno i rigorozno: sistem koristi infracrvene senzore za detekciju prepreka i tilt senzor koji u slučaju prevrtanja automatski aktivira signal za pomoć i upozorenje na displeju.
Priznanje koje potvrđuje kvalitet
Osvojeno treće mesto predstavlja značajnu potvrdu rada tima.
- Za naš tim osvojeno mesto je najbolja potvrda da smo realizovali potpuno funkcionalan prototip. Ponosni smo što smo ponudili rešenje koje unapređuje mikromobilnost osoba sa invaliditetom i starijih lica - kaže Dušan, dok Matija dodaje:
- Konkurencija je bila izuzetno jaka, a ovo priznanje nam daje veliki vetar u leđa za dalje učenje i usavršavanje.
Pogled u budućnost
Tim veruje da njihov projekat ima realan potencijal za primenu.
- Sigurni smo da može postati dostupan, jer donosi smanjene troškove kroz sistem iznajmljivanja, pametnu dijagnostiku i viši stepen ekološke održivosti - kaže Dušan.
Lazar dodatno ističe funkcionalnost aplikacije:
- Korisnik može skenirati fiskalni račun, a sistem automatski prati vreme korišćenja i zaustavlja vozilo kada ono istekne.
Značajno iskustvo
Rad na projektu imao je snažan uticaj na učenike i njihov profesionalni razvoj.
- Rad na naprednim elektronskim senzorima, mikrokontrolerima i mobilnim aplikacijama predstavlja savršeno praktično iskustvo za nas kao učenike IV razreda i usmerava nas ka inženjerskim i programerskim disciplinama - zaključuje Lazar.
Na kraju, tim šalje jasnu poruku vršnjacima:
- Verujte u svoje ideje i zatražite pomoć mentora i škole - poručuje Dušan, naglašavajući da su upravo podrška i zajednički rad omogućili da ideja postane stvarnost.
(Telegraf Nauka)
Video: Ključna godina za Nikolu Teslu
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.