Žrtvuju vid i odbacuju krila čim nađu domaćina: Neverovatna transformacija parazitskih muva

   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Jelenske muve, muve koje ujedaju i mogu se naći širom Evrope, Azije, Afrike i Amerike, koriste oči i let kako bi locirale domaćina, obično jelena, a povremeno i ljude ili druge sisare. Međutim, čim slete, one trajno odbacuju krila i ostatak života provode puzeći kroz krzno i hraneći se krvlju, piše Phys.org.

Istraživači sa Univerziteta u Aberistvitu i Univerziteta u Firenci sada su pokazali da ovu upečatljivu promenu načina života prati velika promena u senzornim prioritetima insekta. Rad je objavljen u Journal of Experimental Biology.

Nakon što pronađu domaćina, jelenske muve usmeravaju resurse dalje od vida, potencijalno štedeći energiju za funkcije koje su bolje prilagođene životu trajnog parazita.

- Vid igra vitalnu ulogu u ponašanju životinja, ali je on takođe energetski skup. Evolucija favorizuje senzorne sisteme koji su efikasno usklađeni sa načinom života životinje. Neke muve koje se hrane krvlju u velikoj meri se oslanjaju na vid, dok druge trajno žive na domaćinima i imaju malu potrebu za njim. Jelenske muve su posebno zanimljive jer one prelaze sa jednog na drugi način života – rekao je dr Rodžer Santer sa Odeljenja za biologiju na Univerzitetu u Aberistvitu, vođa istraživanja.

Istraživački tim je analizirao jelenske muve (konkretno vrstu Lipoptena andaluciensis) u različitim fazama njihovog životnog ciklusa, uključujući krilate odrasle jedinke uhvaćene u letu dok su tražile domaćina, i jedinke bez krila prikupljene sa jelena nakon što su prešle na parazitski način života.

Naučnici su ispitali gene koji su u osnovi vizuelne osetljivosti („opsine“), upoređujući njihovu aktivnost pre i nakon što su insekti odbacili krila, kako bi razumeli kako senzorni sistemi muva reaguju na naglu promenu načina života.

- Otkrili smo da je vizuelni sistem jelenske muve u letu sličan onom kod ce-ce muve, koja je poznata po tome što lovi sisare u Africi. Međutim, nakon što jelenska muva izgubi krila i postane ektoparazit, aktivnost njenih gena za opsin smanjuje se na oko polovinu prethodnog nivoa. Ovo sugeriše da muve ne gube vid u potpunosti, ali da je njihova vizuelna osetljivost smanjena. Mislimo da muva možda žrtvuje vid kako bi uštedela energiju za funkcije kao što su varenje i reprodukcija – rekao je dr Santer.

Ovi nalazi pružaju novi uvid u to kako paraziti fino podešavaju svoje senzorne sisteme tokom velikih promena u načinu života.

Bolje razumevanje načina na koji jelenske muve i druge muve koje ujedaju koriste svoja čula moglo bi doprineti razvoju efikasnijih strategija praćenja i kontrole u budućnosti.

(Telegraf Nauka/Phys.org)

Video: Prirodnjački muzej dobija svoju zgradu posle 130 godina

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>