
Zubar rešio tajnu Da Vinčijevog crteža: Skriveni detalj doveo do spektakularnog otkrića
Zubar iz Londona možda je rešio vekovima staru matematičku zagonetku skrivenu u jednom od najčuvenijih anatomskih crteža na svetu – Vitruvijevom čoveku Leonarda da Vinčija.
Crtež nagog muškarca u dve preklopljene poze, sa rukama unutar kruga i kvadrata, nacrtao je renesansni genije oko 1490. To je studija idealnog ljudskog tela, delimično nastala pod uticajem spisa rimskog arhitekte Marka Vitruvija Poliona, koji je verovao da ljudsko telo ima harmonične proporcije, baš kao i dobro projektovani hram, piše Phys.org.
On je smatrao da ljudska figura može savršeno da se uklopi u krug i kvadrat, ali nije pružio matematički okvir za ovaj geometrijski odnos. Da Vinči je to rešio, ali nije eksplicitno objasnio kako, pa se to smatra njegovom tajnom.
Više od 500 godinaa je način na koji je postigao ovo savršeno uklapanje u jednom od najanaliziranijih crteža na svetu ostao je misterija. To je misterija koja je iznedrila brojne teorije i ideje, kao što je zlatni presek (1,618...). Ali nijedna se nije poklopila sa stvarnim merama.

Međutim, nova studija londonskog zubara Rorija Mek Svinija, objavljena u Journal of Mathematics and the Arts, konačno pruža neke odgovore na Da Vinčijevu geometrijsku metodu.
Rad opisuje skriveni detalj na Vitruvijevom čoveku, odnosno jednakostranični trougao između nogu figure, koji se pominje u Da Vinčijevim beleškama za crtež. Analiza je otkrila da ovaj oblik odgovara Bonvilovom trouglu, zamišljenom jednakostraničnom trouglu u dentalnoj anatomiji koji upravlja optimalnim funkcionisanjem ljudske vilice.
Upotreba trougla u ovom umetničkom delu pomogla je da se dobije odnos od 1,64 prema 1,65 između stranice kvadrata i poluprečnika kruga. To je veoma blizu posebnom broju šablona od 1,633, koji se sreće svuda u prirodi.
Londonski zubar veruje da to nije slučajnost i sugeriše da je Da Vinči savršeno razumeo formu idealnog ljudskog tela, mnogo pre moderne nauke.
(Telegraf Nauka/Phys.org)
Video: Prof. Niki Ašer: Tehnologija nije ni dobra ni loša, zavisi od toga kako je koristimo
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.