Evo šta je ključ za rano otkrivanje raka pankreasa, jednog od najsmrtonosnijih tipova kancera
Rak pankreasa nije uobičajeni tip raka, ali jeste jedan od najsmrtonosnijih. Razlog je taj što se većina slučajeva ne otkriva na vreme, već tek kada je rak uveliko napredovao. Dijagnoza, koja uključuje magnetnu rezonancu, skeniranje, analize krvi i biopsije, ume da kasnije jer često nema simptoma.
Dok postoje opšti programi skrininga za rak dojke ili karcinom debelog creva, za rak pankreasa ih nema. To može biti problematično za ljude kod kojih je rizik od pojave ove bolesti veći od proseka. Za njih bi rešenje moglo biti genetsko testiranje, jer bi ono potencijalno moglo da pomogne u ranom otkrivanju raka pankreasa, piše Medicinski fakultet Univerziteta u Mičigenu.
Elena Stofel (Elena Stoffel), klinički profesor interne medicine-gastroenterologije i korukovodilac istraživačkog tima za prevenciju raka i preživljavanje u Centru za rak „Rogel“ (Rogel Cancer Center), odgovorila je na pitanja sajta Medicinskog fakulteta o nedavnom napretku u otkrivanju raka pankreasa, važnosti razumevanja porodične istorije i naslednim genskim mutacijama koje mogu povećati rizik od razvoja karcinoma.
Koji su izazovi kod ranog otkrivanja raka pankreasa?
„Do skoro nije bilo studija koje dokazuju da skrining za rak pankreasa može poboljšati preživljavanje pacijenata. Prosečna stopa petogodišnjeg preživljavanja za pacijenta kojem je dijagnostikovan rak pankreasa manja je od 15%. Međutim, nedavne studije su pokazale da pacijenti imaju bolje ishode ako im se dijagnoza postavi u ranijim stadijumima“, navela je prof. dr Stofel i dodala:
„Veća je verovatnoća da će pacijenti kod kojih je rak otkriven skriningom biti kandidati za kurativne operacije, a mnogi nastavljaju da žive dobro i 10 godina kasnije. Izazov je u tome što mnogi lekari u praksi možda nisu svesni da je skrining pankreasa sada dostupan osobama sa visokim rizikom.“
„Studije su pokazale da približno jedna od svakih 10 osoba sa rakom pankreasa nosi genetski faktor koji povećava rizik od raka.“
Koje genetske mutacije se najčešće viđaju kod onih sa visokim rizikom?
„Nasledne mutacije u specifičnim genima mogu promeniti način na koji se određene ćelije ponašaju, i zato određene promene na genima mogu biti povezane sa rizikom za više od jedne vrste raka. Nasledne mutacije u genima BRCA1 i BRCA2 obično se povezuju sa rizikom od raka dojke i jajnika. Međutim, to su takođe među najčešćim genetskim promenama koje pronalazimo u porodicama sa rakom pankreasa“, navela je prof. dr Stofel.
Porodice sa više slučajeva raka pankreasa mogu imati promene i na drugim genima, dodala je.
„Mutacije u genu ATM, koji se povezuje sa rizikom od raka dojke, i genu CDKN2A, koji je povezan sa povećanim rizikom od melanoma, mogu povećati rizik od razvoja raka pankreasa od pet do deset puta. Linčov sindrom, nasledno genetsko stanje koje obično povećava rizik od gastrointestinalnih i ginekoloških karcinoma, takođe može povećati rizik od raka pankreasa,“ rekla je dr Stofel.
Zašto je razumevanje porodične istorije važno?
„Uopšteno govoreći, skrining na rak pankreasa se ne preporučuje osobama sa prosečnim rizikom. Međutim, studije su pokazale da približno jedna od svakih 10 osoba sa rakom pankreasa nosi genetski faktor koji povećava rizik od karcinoma. Zbog toga se sada svakoj osobi kojoj je dijagnostikovan rak pankreasa preporučuje genetsko testiranje na nasledne promene gena, jer bi te informacije mogle uticati na njihovo lečenje i lečenje članova njihove porodice“, rekla je dr Stofel.
Ako imate bliskog srodnika kojem je dijagnostikovan rak pankreasa, a koji nije bio genetski testiran, vi biste mogli biti kandidat za genetsko testiranje, dodala je.
„Za osobe kojima je dijagnoza postavljena pre više od pet godina, malo je verovatno da su bile podvrgnute genetskom testiranju, te bi njihovi srodnici trebalo da se testiraju. Na osnovu porodične istorije i/ili rezultata genetskog testiranja, skrining na rak pankreasa može se preporučiti osobama sa visokim rizikom,“ poručila je naučnica.
Ona je dodala da istraživači i lekari proučavaju skrining raka pankreasa već oko 20 godina.
Iako se i dalje radi na razvoju dodatnih testova koji bi poboljšali rano otkrivanje raka pankreasa, pregledi skriningom trenutno predstavljaju klinički standard.
„Postigli smo veliki napredak u prepoznavanju načina na koji se karcinomi pankreasa razvijaju i koji su najraniji znaci upozorenja. Na primer, mnogi ljudi razviju ciste na pankreasu, ali samo za neke od tih cisti postoji rizik da prerastu u rak“, rekla je ona i dodala:
„Razumevanje koje od ovih cisti izazivaju zabrinutost zahteva stručnost gastroenterologa i radiologa, zbog čega je najbolje da se skrining na rak pankreasa obavlja u specijalizovanim centrima.“
(Telegraf Nauka/Michigan Medicine University of Michigan)
Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.