San ima veći uticaj na fizičku aktivnost nego što fizička aktivnost ima na san
Novo istraživanje zasnovano na podacima koje su ljudi prikupljali pomoću uređaja za praćenje sna i koraka pokazuje da kvalitetan san snažno utiče na to koliko ste fizički aktivni narednog dana. Analiza obuhvata skoro 28 miliona dana aktivnosti i više od 70 000 odraslih osoba, čime su naučnici uspeli da prate obrasce sna i kretanja u realnim uslovima tokom nekoliko godina.
Ustanovljeno je da su bolji noćni odmor i veći procenat vremena provedenog u pravom snu povezani sa većim brojem koraka narednog dana, dok obrnuta veza - da više koraka vodi ka boljem snu - nije bila snažno izražena. Drugim rečima, san utiče na kretanje mnogo više nego kretanje na san, prenosi Earth.com.
Studija, koju je vodio doktorant Džoš Fiton sa Univerziteta Flinders u Australiji, koristio je podatke iz senzora ispod dušeka za merenje sna i narukvica za praćenje koraka. Rezultati pokazuju da ljudi koji provedu većinu vremena u krevetu zaista u snu - tj. imaju visoku efikasnost sna - sledećeg dana prirodno naprave više koraka i pokazuju veću fizičku aktivnost. Nasuprot tome, česta okretanja, duže vreme pada u san ili neefikasan san predviđali su manje kretanja sledećeg dana.
Ono što je posebno značajno jeste da istraživanje ukazuje na asimetričan odnos između sna i fizičke aktivnosti. Dok se često smatra da više aktivnosti tokom dana pomaže da bolje spavamo noću, podaci pokazuju da to nije pravilo na isti nivo: dodatni koraci tokom dana nisu imali izrazito jači efekat na kvalitet sna te noći. Naprotiv, jasno je da dobar san postavlja osnovu za veću motivaciju, energiju i kapacitet za kretanje narednog dana.
Rezultati takođe pokazuju da nije samo dužina sna bitna, već i kvalitet - to jest koliko vremena provedete zaista spavajući, a ne ležeći budni u krevetu. Kod većine ljudi, šest do sedam sati kvalitetnog sna bilo je povezanije sa najvećim brojem koraka narednog dana nego samo duži period ležanja. Ovo znači da vam ne mora automatski najduži san dati najviše aktivnosti sledećeg dana - važnije je kako spavate nego koliko tačno dugo.
Takvi nalazi imaju široke implikacije za zdravlje i stil života, jer hronični nedostatak sna već je povezan sa nizom zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne poremećaje, metaboličke smetnje i povećan rizik od ranije smrti. Kvalitetan san pomaže telu da se oporavi, reguliše hormone odgovorne za energiju i apetit, i podiže fizičku sposobnost da se budete aktivniji tokom dana - što sve zajedno podržava dugoročno zdravlje.
Naučnici zato predlažu da prioritet ne treba da bude samo povećanje broja koraka ili obavezno vežbanje, već da se prvo ulaganje uloži u bolji san. Redovni ritam spavanja, minimiziranje vremena provedenog budnim u krevetu, dosledna rutina odlaska u krevet i izbegavanje gledanja televizije i provođenja vremena uz računar do kasno u noć mogu pomoći da se poboljša efikasnost sna. Kada telo u potpunosti “napuni baterije”, ono je sposobnije da prirodno bude aktivnije narednog dana - čak i bez dodatnih vežbi.
Ukratko, dok mnogi ljudi fokus prebacuju na povećanje dnevne fizičke aktivnosti, ove nove analize pokazuju da san nije „pasivni deo dana” - on je aktivni preduslov za to da ćemo se sutradan zaista kretati više i živeti zdravije.
Studija je objavljena u Communications Medicine.
(Telegraf Nauka / Earth.com)
Video: Ključna godina za Nikolu Teslu
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.