Zašto Alchajmer briše sećanja na najdraže? Postojeći lekovi mogu da pomognu

A. I.
A. I.    
Čitanje: oko 1 min.
  • 0

Nemogućnost prepoznavanja najdražih, tipična za Alchajmerovu bolest, mogla bi da bude posledica propadanja zaštitnih mreža koje okružuju neurone u mozgu. Međutim, postoje lekovi, koji se već proučavaju u terapiji tumora i artritisa, a koji bi mogli da obnove te strukture i sačuvaju sećanja, pokazuje eksperiment na miševima koji su sproveli Univerzitet Virdžinije i Virdžinija Tek, objavljen u žurnalu Alzheimer’s & Dementia.

- Otkrivanje strukturne promene koja objašnjava specifičan gubitak memorije kod Alchajmera izuzetno je uzbudljivo - izjavio je koordinator studije Harald Zontajmer.

Prema njegovim rečima, u pitanju je potpuno nova meta, a već imamo dostupne potencijalne lekove.

Njegov istraživački tim je ranije pokazao da u određenim regionima mozga postoje strukture (tzv. perineuronske mreže) koje formiraju mrežastu matricu oko neurona, služeći kao ključna barijera koja omogućava da neuroni pravilno komuniciraju i stvaraju nova sećanja. Polazeći od toga, istraživači su pretpostavili da bi promene na tim mrežama mogle da budu kritična prekretnica u razvoju Alchajmera.

Novi eksperimenti na miševima to potvrđuju: jedinke sa oštećenim perineuronskim mrežama u CA2 području hipokampusa gube sposobnost da pamte druge miševe (tzv. socijalna memorija), iako i dalje mogu da stvaraju nova sećanja o predmetima u svojoj okolini. Ovo odražava ono što se vidi kod ljudi sa Alchajmerom, kod kojih socijalna memorija često nestaje pre memorije o predmetima.

Istraživači su zatim pokušali da upotrebe lekove - inhibitore matriksnih metaloproteinaza (MMP), koji blokiraju enzime sposobne da razlažu proteine vanćelijskog matriksa, uključujući i one u perineuronskim mrežama.

Rezultati pokazuju da miševi koji su primali MMP inhibitore imaju manju degradaciju tih mreža i zadržavaju bolju socijalnu memoriju uprkos Alchajmeru. Pre nego što se ovaj pristup testira na ljudima, upozorava Zontajmer, biće potrebno sprovesti dodatna istraživanja o bezbednosti i efikasnosti.

(Telegraf Nauka/Tanjug)

Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>