Nobelovka Katalin Kariko: Svet na pragu da napravi vakcine protiv raka i autoimunih bolesti
Biohemičarka i dobitnica Nobelove nagrade za medicinu 2023. Katalin Kariko izjavila je da je svet na pragu da napravi vakcinu protiv raka, autoimunih, a moguće i mnogih drugih bolesti.
Kariko je istakla da ukoliko se pređe taj prag, mogla bi da počne nova istorija čovečanstva jer su pomenute bolesti neizlečive od postanka čoveka i svake godine odnesu milione života širom planete.
Biohemičarka Katalin Kariko i Dru Vajsman dobili su Nobela za dugogodišnji naučnoistraživački rad, koji je doprineo razvoju mRNK tehnologije, koja je najpre poslužila da se ekspresno naprave kovid vakcine. Kariko je komentarišući to što je bilo velikih protivnika kovid vakcina i da se njihova efikasnost dovodila u pitanje, kao i činjenicu da je registrovano kako mogu da uzrokuju upalu srčanog mišića i trombozu, kazala da to nema veze sa mRNK.
- Čak i pre 100 godina bilo je prijavljivano da neke vakcine imaju neželjena dejstva. Na primer, kada je počela da se primenjuje vakcina protiv difterije registrovano je da može da uzrokuje pojavu menstruacije kod devojčica, a bilo je slučajeva i prijave psihičkih smetnji. Dakle, ti neželjeni efekti nisu karakteristični za kovid vakcine, već su oni posledica individualne reakcije imuniteta - rekla je ona u interviju za Novosti.
Kako je navela, pre kovid vakcina, šira javnost se nije u velikoj meri interesovala za neželjene efekte imunizacije, jer se vakcine pre pandemije nikada nisu primenjivale tako masovno na globalnom nivou i u tako kratko vreme.
- Zato je bitno da naglasim da vakcine imaju mnogo veću dobrobit za čovečanstvo nego što nanose štetu. Tehnologija mRNK, samo prenosi 'glas' kako telo da 'pročita' i napravi konkretan molekul virusa ili nekog drugog poremećaja u organizmu koji će imuni sistem da prepozna i nauči od njega da se odbrani ili ga eliminiše - rekla je Kariko.
Ona je govoreći o tome zašto se kao biohemičar zainteresovali upravo za proučavanje RNK, odnosno deo ovog lanca mRNK kazala da je to bilo spontano, objašnjavajući da je kao postidplomac živela u Mađarskoj i da je tada prihvatila ponudu profesora Univerziteta u Segedinu koji je vodio odeljenje za ribonukleinsku kiselinu da odbrani doktorsku tezu iz te oblasti, iako se ona bavila lipidima (mastima).
- Pristala sam i prihvatila priliku da radim. Bilo je spontano, ne bih mogla da kažem da sam to izabrala ili imala neku viziju. Kada sam se 1985. iselila u Ameriku i zaposlila na Univerzitetu Pensilvanija, počela sam da se bavim isključivo mRNK - rekla je biohemičarka.
Prema njenim rečima, ono što je presudilo bilo da se opredeli za biohemiju je to što je rođena u jednom malom mestu u centralnoj Mađarskoj i da je od ranog detinjstva bila zadivljena prirodom naglašavajući i da je još u osnovnoj školi bila najbolja iz biologije i to je odredilo njen dalji put.
- U moje vreme sistem obrazovanja u Mađarskoj je bio dobar. Svako ko je hteo da uči mogao je, a ja sam to koristila. I sada sam zahvalna svim svojim nastavnicima, profesorima i mentorima uz koje sam sazrevala i koji su me uveli u svet nauke - rekla je Kariko.
Naglasila je i da je od svojih roditelja nije samo naučila kako se prave kobasice, već i da je težak rad sastavni deo života.
- Čitala sam i knjige i iz njih sam naučila kako je nositi se sa stresom i da je bitno da se fokusiram na ono što želim i da istovremeno zanemarim svu buku, osporavanje, neuvažavanje. kad naučiš šta je ono što bi sam trebalo da radiš, a ne da to očekuješ od drugih , možeš da postigneš zamišljeno. Učila sam i iz samih eksperimenata - rekla je ona.
Navela je i da nije dozvoljavala da joj drugi idređuju pravila i da joj govore šta je od koristi, a šta nije. Kariko je naglasila i da joj je lajkmotiv bila i pesma "Dijamanti i zlato" grupe "Metro", a čiji su autori Zoran i Dušan Stevanović, Srbi iz Mađarske, koja je bila popularna kada je ona išla u osnovnu školu i da je tu pesmu istakla u svojoj knjizi "Prelomno otkriće".
- Tako da mogu da kažem da imam posebne veze sa Srbijom. Pesma govori o tome da bi trebalo verovati u snove i ne plašiti se. Mnogo puta kada su me nevolje savladavakle sedela sam u mraku i slušala je. I ćerki sam je puštala, kada se žalila da nema više energije da trenira. razgovarala sam sa autorima da je prevedu i naprave srpsku varijantu i onu su to sa oduševljenjem prihvatili - navela je Kariko.
(Telegraf Nauka/Tanjug)
Video: Projekat o osnaživanju Romkinja iz Srbije uzor evropske naučne zajednice, osvojio Grand Prize
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.