
Siromašnija deca stare brže od bogatih vršnjaka, pokazalo naučno istraživanje
Siromašna deca stare brže od bogatih vršnjaka, pokazala je studija naučnika sa Imperijalnog koledža u Londonu. U istraživanju je proučavano 1.160 dece uzrasta između 6 i 11 godina iz cele Evrope.
Deca su bila podeljena u grupe sa visokim, srednjim i niskim nivoom bogatstva, a uzorci krvi su korišćeni za merenje prosečne dužine telomera dece u belim krvnim zrncima, dok je hormon stresa kortizol meren iz urina.
Telomere su strukture koje se nalaze unutar hromozoma i igraju važnu ulogu u starenju ćelija i integritetu DNK, a njihova degradacija je povezana sa starenjem, a takođe postaju kraće kako ljudi stare, prenosi Gardijan.
Studija je otkrila da deca iz grupe sa visokim nivoom bogatstva imaju telomere u proseku pet odsto duže u poređenju sa decom iz siromašnije grupe. Utvrđeno je da devojčice imaju duže telomere od dečaka, u proseku za 5,6 odso, dok su deca sa većim indeksom telesne mase (BMI) imala kraće telomere za 0,18 odsto za svaki procent povećanja masne mase.
Deca iz grupa srednjeg i velikog bogatstva imala su nivo kortizola između 15,2 odsto i 22,8 odsto niži od dece iz manje imućne grupe.
Naučnici su napomenuli da studija ima određena ograničenja jer analizirana deca nisu iz porodica koje žive u siromaštvu, dodavši da studiju ne treba tumačiti kao vezu između bogatstva i „kvaliteta“ gena, već kao indirektan uticaj životne sredine na poznati marker starenja i dugoročnog zdravlja.
- Naši nalazi pokazuju jasnu vezu između porodičnog bogatstva i poznatog markera starenja ćelija, sa potencijalno doživotnim obrascima koji se oblikuju u prvoj deceniji detetovog života - rekao je istraživač Oliver Robinson.
On je rekao da to znači da ekonomska situacija može da stavi decu u biološki nepovoljan položaj u poređenju sa onima koji imaju bolji početak u životu.
- Time što ne rešavamo ovaj problem, postavljamo decu na doživotnu putanju gde je veća verovatnoća da će imati manje zdrav i kraći život - upozorio je istraživač.
(Telegraf Nauka/Tanjug)
Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi
Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.