Siromašnija deca stare brže od bogatih vršnjaka, pokazalo naučno istraživanje

A. I.
A. I.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Siromašna deca stare brže od bogatih vršnjaka, pokazala je studija naučnika sa Imperijalnog koledža u Londonu. U istraživanju je proučavano 1.160 dece uzrasta između 6 i 11 godina iz cele Evrope.

Deca su bila podeljena u grupe sa visokim, srednjim i niskim nivoom bogatstva, a uzorci krvi su korišćeni za merenje prosečne dužine telomera dece u belim krvnim zrncima, dok je hormon stresa kortizol meren iz urina.

Telomere su strukture koje se nalaze unutar hromozoma i igraju važnu ulogu u starenju ćelija i integritetu DNK, a njihova degradacija je povezana sa starenjem, a takođe postaju kraće kako ljudi stare, prenosi Gardijan.

Studija je otkrila da deca iz grupe sa visokim nivoom bogatstva imaju telomere u proseku pet odsto duže u poređenju sa decom iz siromašnije grupe. Utvrđeno je da devojčice imaju duže telomere od dečaka, u proseku za 5,6 odso, dok su deca sa većim indeksom telesne mase (BMI) imala kraće telomere za 0,18 odsto za svaki procent povećanja masne mase.

Deca iz grupa srednjeg i velikog bogatstva imala su nivo kortizola između 15,2 odsto i 22,8 odsto niži od dece iz manje imućne grupe.

Naučnici su napomenuli da studija ima određena ograničenja jer analizirana deca nisu iz porodica koje žive u siromaštvu, dodavši da studiju ne treba tumačiti kao vezu između bogatstva i „kvaliteta“ gena, već kao indirektan uticaj životne sredine na poznati marker starenja i dugoročnog zdravlja.

- Naši nalazi pokazuju jasnu vezu između porodičnog bogatstva i poznatog markera starenja ćelija, sa potencijalno doživotnim obrascima koji se oblikuju u prvoj deceniji detetovog života - rekao je istraživač Oliver Robinson.

On je rekao da to znači da ekonomska situacija može da stavi decu u biološki nepovoljan položaj u poređenju sa onima koji imaju bolji početak u životu.

- Time što ne rešavamo ovaj problem, postavljamo decu na doživotnu putanju gde je veća verovatnoća da će imati manje zdrav i kraći život - upozorio je istraživač.

(Telegraf Nauka/Tanjug)

Video: Razgovor sa Gregom Gejdžom, čovekom koji zna kako naš mozak radi

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>