• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Da li čujete sebe kako hrčete?

Vreme čitanja: oko 2 min.

Sve zavisi od praga uzbuđenja, jačine zvuka, ali i faze sna, kažu naučnici

  • 0
Hrkanje Foto: Shutterstock/Lucky Business

Svako koga je probudilo nečije hrkanje zna koliko ovaj zvuk može da bude glasan. Da li ljudi mogu da čuju sebe kako hrču ili imaju sposobnost da zanemare zvuk koji njihovo telo pravi? Istraživači kažu da je, verovali ili ne, odgovor na oba pitanja – da.

- Neke ljude može da probudi zvuk sopstvenog hrkanja. Drugi su nesvesni da uopšte hrču bez obzira na intenzitet ili frekvenciju – rekla je za LiveScience dr Anita Šelgikar, klinički profesor medicine sna i neurologije na Univerzitetu u Mičigenu.

Razlog za to, dodala je, što svako ima različit prag uzbuđenja, pa on utiče na to kada će se neko probuditi. U zavisnosti od pojedinca, neki zvukovi su problematičniji od drugih. I to da li će nekog probuditi sopstveno hrkanje može da varira od noći do noći.

- Uticaj zvuka na san je multifaktorski, a zavisi od faktora poput jačine, tipa zvuka, praga uzbuđenja, ali i drugih faktora iz okruženja. Nekim ljudima čak i tihi zvuci poput blage muzike ili šaputanja mogu da ometaju san – rekla je dr Šelgikar.

Ali uloga zvuka u buđenju nije tako jednostavna, posebno za one koji hrču.

- Zanimljivo je, nedavne studije su opisale pristup nazvan „zaključana faza akustične stimulacije“, što je specifičan protokol zvuka, koji povećava količinu sna sporih talasa, poznatog i kao duboki san – rekla je ona.

Drugi važan faktor je da li je osoba koja hrče u REM fazi sna, kada se najviše snova dešava.

-Neki podaci sugerišu da je prak uzbuđenja niži tokom REM faze sna nego tokom NREM faze. Za mnoge je hrkanje gore u REM fazi. Ta kombinacija može da dovede do toga da ljudi čuju sopstveno hrkanje više tokom REM faze sna – objasnila je Anita Šlgikar.

Kako se naglašava, povremeno hrkanje nije nešto zbog čega treba brinuti, ali ako je ono posledica nekih zdravstvenih stanja poput slip apneje, onda to može da poveća rizik od šloga ili srčanog udara.

(Telegraf Nauka / LiveScience)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>