• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

Kofein u vašoj krvi može uticati na telesnu masnoću i rizik od dijabetesa

Vreme čitanja: oko 2 min.

Nivoi kofeina u krvi mogu uticati na količinu telesne masnoće, faktor koji sa svoje strane može odrediti rizik od razvijanja dijebetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

  • 0
Kafa Foto: Shutterstock

To su nalazi nedavne studije koja je koristila genetske markere da utvrdi definitivniju vezu između nivoa kofeina, indeksa telesne mase (BMI) i rizika od dijabetesa tipa 2.

Istraživači iz Instituta Karolinska u Švedskoj, Bristolskog univerziteta i Imperijalnog lodonskog koledža u Ujedinjenom Kraljevstvu kažu da se kofeinska pića bez kalorija mogu istraživati kao potencijalna sredstva za pomoć u redukovanju nivoa telesne masnoće, piše Science Alert.

„Genetski predodređene veće koncentracije kofeina u krvnoj plazmi povezane su sa nižim BMI i ukupnom telesnom masnoćom“, kažu istraživači. „Štaviše, genetski predodređene veće koncentracije kofeina u krvnoj plazmi povezane su sa manjim rizikom od dijabetesa tipa 2. Procenjeno je da se otprilike polovina efekta kofeina na verovatnoću dijabetesa tipa 2 ostvaruje posredstvom redukcije BMI“.

Studija je obuhvatila podatke skoro 10.000 ljudi, sakupljene iz postojećih genetskih baza podataka, fokusirajući se na varijacije u ili u blizini određenih gena za koje se zna da su povezani sa brzinom razgradnje kofeina.

Generalno gledano, oni sa varijacijama koje pogađaju te gene – CYP1A2 i gen koji ga reguliše, AHR – imaju tendenciju da razlažu kofein sporije, omogućavajući mu da duže ostane u telu. Oni, pak, takođe imaju tendenciju da generalno konzumiraju manje kofeina.

Pristup poznat kao mendelijanska randomizacija upotrebljen je za određivanje verovatno kauzalnih odnosa između prisustva tih varijacija, oboljenja poput dijabetesa, telesne mase i faktora životnog stila.

Iako je postojala značajna veza između nivoa kofeina, BMI i rizika od dijabetesa tipa 2, nikakva veza nije ustanovljena između količine kofeina u krvi i kardiovaskularnih bolesti, uključujući fibrilaciju srčanih prekomora, srčanu insuficijenciju i moždani udar.

Prethodne studije su povezale umereno i relativno povećanje konzumiranja kofeina sa boljim zdravljem srca i nižim BMI, a nova studija dodaje još detalja našem znanju o efektima kafe na telo.

Važno je takođe imati na umu da efekti kofeina na telo nisu svi pozitivni, što znači da treba biti oprezan kad se procenjuju koristi od konzumiranja – ali ova najnovija studija predstavlja važan korak u ocenjivanju koliko kofeina je idealno.

„Mala, kratkoročna ispitivanja su pokazala da unos kofeina dovodi do redukcije težine i masti, ali su dogoročni efekti unosa kofeina nepoznati“.

Istraživači misle da je pokazana povezanost rezultat načina na koji kofein povećava termogenezu (proizvodnju toplote) i oksidaciju masti (pretvaranje masti u energiju) u telu, koje igraju važnu ulogu u celokupnom metabolizmu.

Međutim, biće potrebna dodatna istraživanja da bi se potvrdili uzrok i posledica. Iako je ova studija uključivala veliki uzorak, mendelijanska randomizacija nije nepogrešiva, i još je moguće da su u igri drugi faktori koji nisu uračunati u ovoj studiji.

„S obzirom na obiman unos kofeina širom sveta, čak i njegovi mali metabolički efekti mogu imati značajne zdravstvene implikacije“.

(Telegraf Nauka/Science Alert)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>