Drevne drvene zamke šokirale arheologe: Šta se dešavalo tokom Neolitske revolucije? Analiziran i DNK

   
Čitanje: oko 1 min.
  • 0

Neverovatno arheološko otkriće na danskom ostrvu Loland moglo bi da promeni način na koji istraživači posmatraju Neolitsku revoluciju. Istraživači projekta SylFish, koji predvodi Muzej Loland-Faster, pronašli su drvene zamke za ribu stare 5.000 godina.

Ovo pokazuje da je ribarstvo opstalo kao ključan deo svakodnevnog života i dugo nakon što je došlo do razvoja poljoprivrede, piše Arkeonews.

Drevne zamke za ribu otkrivene su prilikom rekontrukcije tunela Fermarnbelt i predstavljaju neke od najbolje očuvanih drvenih alata iz kamenog doba. Na nalazištu su pronašena i koplja, riblje kosti i drugi predmeti koji pružaju neverovatan uvid u život a ostrvu u ovom važnom periodu razvoja čovečanstva.

Otkriće, opisano u studiji objavljenoj u žurnalu Proceedings of the Prehistoric Society, predstavlja izazov za uobičajeni koncept Neolitske revolucije, ideji o brzom napuštanju lova i prikupljanja hrana zbog prelaska na poljoprivredu. Dokazi, navodi se, sugerišu da je to više bila postepena tranzicija u kojoj su resursi iz mora i tradicionalne tehnike ribarenja ostale ključne za preživljavanje zajednice.

- Ovo nije priča o nagloj promeni, to je priča o adaptaciji. Ribarstvo nije opstalo samo zbog hrane, već i zbog kontinuiteta, identiteta i opstanka u vremenu transformacije – rekao je dr Satu Koivisto, jedan od vođa projekta SylFish.

Drvene zamke za ribu, čuvane u sedimentu, pokazuju sofisticiranost ribarskih metoda kamenog doba. Ovo je pokazatelj da neolitska društva južne Skandinavije nisu samo prešla na zemljoradnju, već da su integrisali resurse i zemlje i mora.

Dodatna otkrića pružila je analiza drevnog DNK. Iako je u regionu došlo do mešanja dotadašnjih stanovnika, inače lovaca skupljača, sa dolazećim zemljoradnicima, ovde je populacija ostala stabilna.

(Telegraf Nauka/Arkeonews)

Video: Posetili smo „najstariju piramidu na svetu“

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Nauka Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>