Šta se krije u senci Betelgeza? Nova posmatranja otkrila tajnu misterioznog pratioca

Vreme čitanja: oko 2 min.

Astronomi koji koriste Opservatoriju ALMA (Atacama Large Millimeter/submillimeter Array) i Opservatoriju VLA (Karl G. Jansky Very Large Array) Nacionalne naučne fondacije SAD pronašli su dokaze da obližnji, misteriozni pratilac remeti proširenu atmosferu zvezde Betelgez.

Posmatranja takođe pokazuju kako su se atmosferske temperature ovog crvenog superdžina promenile od njegovog dramatičnog zatamnjenja krajem 2019. i početkom 2020. godine, objavljeno je na sajtu Opservatorije ALMA.

Tim naučnika, koji je predvodila Lin D. Metjuz (Lynn D. Matthews) sa opservatorije Hejstek pri Tehnološkom institutu Masačusetsa (MIT), kombinovao je merenja obavljena između 2021. i 2026. godine na sedam frekvencija, u rasponu od 22 do 485 gigaherca. Različite radio-frekvencije otkrivaju različite dubine atmosfere, što omogućava astronomima da proučavaju ovu ogromnu zvezdu sloj po sloj.

- Ovaj pratilac orbitira toliko blizu zvezde da zapravo prolazi kroz njenu proširenu atmosferu - izjavila je Metjuzova.

Pratilac, poznat kao Sivarha (Siwarha), suviše je slabog sjaja da bi se direktno video u ovim radio-posmatranjima. Umesto toga, istraživači su ispitivali promene u obrisima, tj. u senci Betelgeza. Njegova atmosfera deluje izduženije kada se očekuje da se pratilac nalazi dalje od zvezde iz našeg ugla posmatranja, a okruglije kada bi trebalo da prolazi ispred ili iza nje. Ovaj obrazac podržava pretpostavku da pratilac dok orbitira remeti okolni gas. Potrebna su posmatranja koja pokrivaju veći deo orbite kako bi se proverilo ovo tumačenje, naglašava se na sajtu Opservatorije ALMA.

Merenja otkrivaju atmosferu sa složenom temperaturnom strukturom. Na najvišoj posmatranoj frekvenciji, ALMA dopire bliže vidljivoj površini, gde je tim izmerio temperaturu sjaja od oko 2.200 kelvina. Temperatura sjaja opisuje temperaturu koja odgovara zračenju koje teleskop detektuje. Rezultat potvrđuje postojanje hladnog regiona između vidljive površine i hromosfere iznad nje.

Nešto dalje, na udaljenosti od približno 2,7 radijusa zvezde, temperatura sjaja dostiže oko 3.500 kelvina. Na frekvencijama VLA teleskopa, ona je porasla u odnosu na neuobičajeno niske vrednosti izmerene 2019. godine, pre Velikog zatamnjenja. Zajedno, ova merenja pomažu astronomima da prate promene kroz atmosferu jedne evoluirane zvezde i istraže uticaj bliskog pratioca.

Studija će biti objavljena u The Astronomical Journal, a preprint je dostupan na serveru arXiv.

(Telegraf Nauka/ALMA Observatory)