Svemirska letelica snimila gosta iz dalekog svemira: Upalila 5 instrumenata i NavCam, STIGLA PRVA SLIKA

Vreme čitanja: oko 2 min.

Svemirska letelica JUICE, što je skraćenica koja znači Istraživač Jupiterovih ledenih satelita, iskoristila je 5 svojih naučnih instrumenata da tokom novembra 2025. posmatra gosta iz dalekog svemira – međuzvezdanu kometu 3I/ATLAS, saopštila je Evropska svemirska agencija (ESA).

Osim toga, JUICE je snimio kometu svojom navigacionom kamerom (NavCam), koja nije dizajnirana kao naučna kamera visoke rezolucije, već da pomogne letelici da putuje oko Jupiterovih ledenih satelita nakon dolaska do ove planete 2031.

Iako podaci sa naučnih instrumenata letelice Evropske svemirske agencije neće stići na Zemlju sve do februara 2026, tim ove letelice nije mogao da čeka toliko dugo. Odlučili su da pokušaju da preuzmu samo četvrtinu jedne NavCam slike kako bi videli šta ih čeka. Veoma jasno vidljiva kometa, okružena znacima aktivnosti, iznenadila ih je.

Ne samo da se jasno vidi sjajni oreol gasa koji okružuje kometu, poznat kao koma, već se vide i nagoveštaji dva repa. Kometin „plazmeni rep“, sačinjen od naelektrisanog gasa, proteže se ka vrhu kadra. Možda ćemo takođe moći da vidimo i bleđi „rep prašine“ sačinjen od sićušnih čvrstih čestica, koji se proteže ka donjem levom delu kadra.

Slika je napravljena 2. novembra 2025. tokom prvog termina za posmatranje 3I/ATLAS-a. To je bilo dva dana pre najbližeg prilaska kometi, koji se dogodio 4. novembra na udaljenosti od oko 66 miliona kilometara.

ESA očekuje da primi podatke sa pet naučnih instrumenata uključenih tokom posmatranja – JANUS, MAJIS, UVS, SWI i PEP – 18. i 20. februara 2026. Do kašnjenja dolazi jer JUICE trenutno koristi svoju glavnu antenu kao toplotni štit da bi se zaštitio od Sunca, ostavljajući svoju manju antenu da šalje podatke na Zemlju mnogo manjom brzinom.

Iako je JUICE bio dalje od 3I/ATLAS-a nego što su Marsovi orbiteri u oktobru, posmatrao je 3I/ATLAS odmah nakon najbližeg prolaska komete Suncu, što znači da je bila u aktivnijem stanju. Očekuje se da se vide jasniji znaci ove aktivnosti u podacima sa naučnih instrumenata. Ovo uključuje ne samo slike sa JANUS-a – optičke kamere visoke rezolucije – već i spektrometrijske podatke sa MAJIS-a i UVS-a, podatke o sastavu sa SWI-a, kao i podatke o česticama sa PEP-a.

(Telegraf Nauka/ESA)