Međuzvezdani posetilac transformisan u kosmičku dugu: Neverovatan novi snimak objekta iz drugog sistema
Međuzvezdani posetilac 3I/ATLAS, otkriven 1. jula, snimljen je kako sija u bojama duge. Snimak – nestvarni tajmleps - napravljen je teleskopom Džemini nort (Gemini North) na Havajima.
Ovaj objekat, čije ime ukazuje upravo da je u pitanju 3. međuzvezdani posetilac (3I) i da ga je otkrio ATLAS, juri kroz naš solarni sistem brzinom od 210.000 kilometara na sat, piše LiveScience.
Najbliže Suncu biće krajem oktobra, pre nego što započne svoj dugi put nazad iz Sunčevog sistema. Zbog toga, naučnici imaju samo ograničeno vreme da prouče objekat pre nego što zauvek nestane.
Uz snimak u boji, objavljeno je i nekoliko zapanjujućih slika, uključujući snimak izbliza komine komete — oblaka leda, gasa i prašine koji okružuje ledeno jezgro komete.
Kako se pretpostavlja, reč je o velikoj kometi prečnika oko 24 kilometra, a prema nekim procenama čak 3 milijarde godina starija je od Sunčevog sistema. Ako se to potvrdi, biće to najstarija kometa koja je ikad primećena.
Tajmleps je kombinacija najmanje 16 različitih fotografija snimljenih pomoću tri različita filtera, zbog čega se čini da kometa menja plave, crvene i zelene nijanse dok se kreće preko neba. U stvarnosti, kometa emituje belu svetlost, kao što se vidi na fotografiji komine.
- Fotografije su pomogle da se astronomima pruži ključna rana karakterizacija ovog međuzvezdanog lutalice. Radujemo se obilju novih podataka i saznanja dok se ovaj objekat zagreva na sunčevoj svetlosti pre nego što nastavi svoje hladno, mračno putovanje između zvezda - rekao je u saopštenju Martin Stil, programski direktor Nacionalne naučne fondacije za Međunarodnu opservatoriju Džemini u čileanskim Andima.
Do sada su potvrđena samo dva druga međuzvezdana objekta - 1I/Oumuamua, neobičan asteroid otkriven 2017. godine; i 2I/Borisov, netaknuta kometa primećena 2019. godine. Međutim, istraživači sumnjaju da je mnogo više tuđinskih uljeza prošlo kroz Sunčev sistem neprimećeno.
3I/ATLAS je znatno veći od svojih prethodnika i putuje mnogo većom brzinom. Takođe potiče iz potpuno drugog dela Mlečnog puta nego Oumuamua ili kometa Borisov, što ga čini intrigantnom metom za buduća proučavanja.
(Telegraf Nauka/LiveScience)