Ovih osam priobalnih američkih gradova nalaze se u najvećoj opasnosti od poplava
Njujork, Nju Orleans i Majami su među osam gradova duž američkih obala Meksičkog zaliva i Atlantika suočenih sa najvećom opasnošću od poplava.
Naučnici su razvili nov okvir na bazi veštačke inteligencije (AI) i kombinovali ga sa istorijskim podacima o šteti od poplava da bi ne samo identifikovali visokorizična obalna područja, već i precizno utvrdili osnovne faktore tog rizika.
Velike poplave postaju sve češće u Sjedinjenim Državama, delom zbog porasta nivoa mora i intenziviranja uraganske aktivnosti usled klimatskih promena. Osim opasnosti po život, ove katastrofe uzrokuju štetu po imovinu i infrastrukturu od više milijardi dolara.
Tradicionalne procene rizika od poplava često nisu dovoljne jer se prvenstveno fokusiraju na to gde će se voda kretati, zanemarujući druge faktore koji bi mogli pogoršati situaciju.
Stoga su istraživači sa Univerziteta Alabame razvili integrisaniji okvir za procenu rizika, koji uzima u obzir složenu interakciju između životne sredine, lokalne infrastrukture i stanovnika.
Prikupljeni su podaci o šteti od poplava i ispitano je 16 faktora. Ovi podaci su uneti u tri različita tipa veštačke inteligencije (Random Forest, Support Vector Machine i Multilayer Perceptron) da bi se identifikovalo koji gradovi su najugroženiji i zašto. Studija je merila ove rizike posmatrajući i opštu štetu od poplava i ozbiljniju štetu od ekstremnih poplava.
Najugroženiji gradovi
Rezultati su pokazali da se osam gradova suočava sa velikim pretnjama: Njujork, Norfok, Čarlston, Džeksonvil, Majami, Mobil, Nju Orleans i Hjuston.
Njujork i Nju Orleans su se pokazali kao najranjiviji, iako iz različitih razloga. Njujork ima najveći broj ljudi u opasnosti – zato što ogroman urbanistički razvoj zamenjuje prirodno zemljište, sa nepropusnim površinama kao što je beton. Sleganje zemljišta dodatno povećava ranjivost grada.
Međutim, skoro 99% stanovništva i infrastrukture Nju Orleansa je ugroženo u oba scenarija – opšte štete od poplava i ozbiljnije štete od ekstremnih poplava - prvenstveno zato što se veliki deo grada nalazi ispod nivoa mora, pa voda ne može da otiče pomoću gravitacije.
Faktori rizika
Istraživanje je identifikovalo najveće faktore rizika. Za opšte poplave, primarni uzrok je nadmorska visina, pošto niski predeli prirodno sakupljaju više vode. Za ekstremna oštećenja, vodeći faktor je gustina drenažnog basena — broj potoka i reka u nekoj oblasti.
Treći najvažniji faktor je gustina populacije. Bez obzira na ozbiljnost poplave, koncentracija velikog broja ljudi u pogođenoj oblasti povećava uticaj katastrofe.
„Rizik od priobalnih poplava je najveći u oblastima sa niskom nadmorskom visinom, gustim urbanim sredinama sa velikom gustinom drenažnog basena“, kažu autori, koji veruju da njihovi nalazi mogu pomoći zvaničnicima da se bolje pripreme za buduće katastrofe. „Ovaj skalabilan okvir daje primenljive uvide za upravljanje poplavama u drugim ranjivim regionima“.
(Telegraf Nauka/Phys.org)