Otkriveno koliko tačno klimatske promene pojačavaju intenzitet ekstremnih suša

Vreme čitanja: oko 2 min.

Naučnici ispitali sušu koja je 2022. pogodila velike delove Evrope

Rajna je gotovo presušila 2022... Foto: Shutterstock/alfotokunst

Klimatske promene za koje je kriv čovek za 30 odsto su pojačale intenzitet i raširenost suša koje su pogodile Evropu tokom leta 2022. To je pokazala studija Centra za ekološka istraživanja Helmholc (UFZ) objavljena u Nature Geoscience.

Ekstreman klimatski događaj pojačala je činjenica da su klimatske promene već dovele do drastičnog i kontinuiranog pada vlažnosti zemljišta u ranijim godinama, saopštio je UFZ.

Ekstremna suša koja je pre dva leta pogodila centralnu i južnu Evropu između juna i avgusta dovela je do velikih problema – više od polovine stanovništva Italije suočilo se sa restrikcijama vode, dok je u više od 100 francuskih opština snabdevanje vodom moralo da se obavlja cisternama. Osim toga, usevi su bili za 15 odsto manji, a šumski požari pogodili su velike delove Španije, Italije, Francuske, Slovenije i Rumunije, dok su velike reke poput Poa i Rajne toliko opale da su bile neplovne i nisu mogle da se koriste za proizvodnju dovoljne količine struje.

- Letnja suša 2022. imala je ozbiljne društveno-ekonomske posledice za Evropu – rekla je dr Emanuel Bevakva, glavna autorka studije i šefica radne grupe za klimatske ekstreme u UFZ.

Foto: Tanjug/AP

Međuvladim panel za klimatske promene već je ustanovio da su suše pojačane zbog klimatskih promena za koje je kriv čovek. Međutim, shvatanje uticaja klimatskih promena na pojedinačne klimatske događaje poput suše prilično je ograničeno. Zbog toga su naučnici ispitali količinu vode u zemljištu i njegovu geografsku distribuciju u Evropi.

Otkrili su da je deficit vlažnosti u dva metra zemljišta u centralnoj i južnoj Evropi od juna do avgusta bio 280 kubnih kilometara. To znači da je nedostajalo oko 120 miliona bazena vode.

- Naše simulacije pokazale su da je suša 2022. bila najekstremnija od 1960 – rekla je dr Bevakva.

U nekim delovima Evrope gotovo da nije bilo nikakvih padavina od marta do avgusta. Dok je deficit vlažnosti bio ključan faktor suše, visoke temperature samo su pojačale opadanje vlažnosti u zemljištu, naveli su istraživači.

- Klimatske promene su značajno intenzivirale sušu. To primarno može da se pripiše visokim temperaturama jer one značajno pojačavaju brzinu isparavanja – rekao je prof. dr Jakob Zajšler, koautor studije i šef odeljenja za složene ekološke rizike UFZ.

(Telegraf Nauka/UFZ)